HTV1 – IMAM PROBLEM, 21.03.2017.

.

.

.

.

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | Komentiraj

Večernji list 18.03.2017.

PUSTITE IH DA RADE

Nedostaje liječnika, a država ih šalje u mirovinu nakon 65. godine života: ‘Nemam srca ostaviti ovaj jad i čemer slavonski…’

U tri godine u bolnicama je odbijen produljeni rad samo u četiri slučaja – dva su doktora navršila 65, dva su bila već umirovljena

06.02.2015., Zagreb - U zgradi Crvenog kriza Udruga hrvatskih pacijenata proglasila je najsestru i najlijecnika 2014. god. Najlijecnica Zeljka Peric Photo: Goran Stanzl/PIXSELL

AUTOR:
Romana Kovačević Barišić

– Nadam se da ću izdržati raditi još koju godinu. Dvije i pol godine imam do pune mirovine, odnosno 40 godina staža, ali ako bude trebalo, radit ću i dalje bude li me služilo zdravlje i pamet. Nemam srca ostaviti ovaj jad i čemer slavonski, to je sve starija populacija – govori dr. Željka Perić, liječnica obiteljske medicine iz Zdenaca.

Packa Europske komisije

Uvjete za prijevremenu mirovinu stekla je 2010., no zbog manjka liječnika u dogovoru s Domom zdravlja Virovitičko-podravske županije nastavila je raditi u istoj ordinaciji, ali ne više kao privatnica u zakupu, već kao domska liječnica. I njoj je to odgovaralo zbog zdravstvenih razloga – morala je na operaciju i jednomjesečno bolovanje, a to kao koncesionar ne bi mogla jer ne bi imala zamjenu pa bi pacijenti ostali bez doktora za to vrijeme.

U Hrvatskoj liječnici s navršenih 65 godina života u pravilu idu u mirovinu. To je u nesuglasju s nedostatkom liječnika i potrebama, ali vrlo često i njihovim psihofizičkim mogućnostima te stručnošću koje imaju nakon dugotrajnog usavršavanja i iskustva, toliko važnog za edukaciju novih generacija.

Mnogi doktori mogu i žele raditi dulje pa im je bivši ministar Dario Nakić omogućio rad do 67. godine života. Za liječnike primarne zdravstvene zaštite produljenje od nadležnog ministarstva traži dom zdravlja ili sam liječnik ako je u koncesiji, uz suglasnosti stručnog vijeća DZ-a ako je u domskom prostoru, i suglasnost županije u čijoj je javnozdravstvenoj mreži.

Prema podacima HZZO-a, među obiteljskim i liječnicima opće medicine, pedijatrima, ginekolozima i stomatolozima, 232 trenutačno imaju 65 i više godina, a 126-ero ih je u prethodne tri godine odbijeno. Neki od odbijenih radili su i do 70. i bili spremni raditi dalje.

– Tu ima problema jer neki domovi zdravlja koriste situaciju pa koncesionara puste da ode u mirovinu, da bi ga odmah potom zvali da se vrati, ali mu uvjetuju da radi kao liječnik doma zdravlja. To se ne smije događati, a i Europska komisija upozorila je da RH mora ojačati primarnu zdravstvenu zaštitu – kaže dr. Ines Balint iz Koordinacije hrvatske obiteljske medicine.

SAD: operira s 89 godina

Koliko je točno bolničkih liječnika koji rade nakon 65., nema jedinstvene evidencije ni u MIZ-u ni u Liječničkoj komori, gdje kažu samo da 137 već umirovljenih radi na četiri sata. Za bolničkog liječnika nakon 65. zahtjev za produljeni rad ravnateljstvu podnosi šef zavoda, klinike ili odjela, uz suglasnost upravnog vijeća, a na kraju zahtjev odobrava i ministar. No u principu je to stvar dogovora unutar bolnice, da se zaključiti i po tome što je u posljednje tri godine u bolnicama odbijen produljeni rad samo u četiri slučaja, potvrdili su u Ministarstvu. Primjerice, u KBC-u Sestre milosrdnice čak 75 posto liječnika želi ostati raditi nakon 65. godine života i nikome taj zahtjev nije odbijen. U KBC-u Rijeka trenutačno radi sedam liječnika koji su stekli uvjete za mirovinu i ondje načelno udovoljavaju takvim zahtjevima, kažu, zbog umjerenog interesa liječnika.

U riječkom je KBC-u 65. dočekao i kirurg dr. Ivan Kirin pa od konca ljeta 2016. godine radi u Općoj bolnici Gospić.

– Kronološka i biološka dob ne idu uvijek zajedno, a radni vijek čovjeka se produljio. U SAD-u liječnici rade dok žele, tj. dok ne čine štetu, a vidjeli smo kinesku kirurginju koja operira s 89 godina. Pacijenti žele da ih operira onaj tko iza sebe ima rezultate – rekao nam je dr. Kirin.

.

http://www.vecernji.hr/hrvatska/nedostaje-lijecnika-a-drzava-ih-salje-u-mirovinu-nakon-65-godine-zivota-1156958

.

.

.

.

 

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | Komentiraj

HZZO nas tjera da budemo činovnici …

LIJEČNICI:

 

HZZO nas tjera da budemo činovnici …

Koordinacija Hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) ponovno je upozorila zdravstvenu administraciju na neizdrživ položaj obiteljskih liječnika koje se, na štetu pacijenata i medicinske struke, pokušava pretvoriti u administratore i računalne operatere HZZO-a.

– Brojni lijekovi s liste HZZO-a imaju klauzulu da se mogu propisati samo prema preporuci bolničkog specijalista, ali uz zadovoljenje uvjeta osiguravatelja. Time je obiteljski doktor sveden na administratora bolničkih doktora i HZZO-a, ali i policajca sustava koji bi trebao pacijentu uskratiti lijek ako ga bolnički doktor nije preporučio u skladu s klauzulama HZZO-a. Obiteljski doktori zahtijevaju od HZZO-a ili da ukine klauzule uz lijekove ili da omogući da bolnički doktori sami pišu recepte za lijekove koji se mogu propisati isključivo prema preporuci bolničkog specijalista. Dok se ovaj problem ne riješi zahtijevamo da se hitno zaustave kaznene ekspedicije HZZO-a u ordinacijama obiteljske medicine – upozorava predsjednica KoHOM-a Vikica Krolo.

Također, dodaje, HZZO duže vrijeme stavlja obiteljske doktore u situaciju da se sukobljavaju sa svojim pacijentima oko bolovanja. “Nedopustivo je da je stopa bolovanja jedan od ključnih pokazatelja uspješnosti obiteljskog doktora, jer doktor ne može utjecati na to hoće li imati bolesnije ili manje bolesne pacijente. Isto tako odgovorni liječnik niti može niti želi bolesne ljude, na njihovu štetu, slati na posao da bi imao nižu stopu bolovanja i bio po HZZO-u uspješniji doktor”, dodaje dr. Krolo.

UPITNO ULAGANJE

KoHOM je razočaran najavom ukidanja započetih poboljšanja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. “Najsvježiji primjer je najava ukidanja dodatnih medicinskih sestara u skupnoj praksi, čime se dovodi u pitanje provedba europskog projekta ulaganja u opremu ordinacija obiteljske medicine. Zbog ovih poteza administracije naši pacijenti će, nažalost, morati i dalje odlaziti u bolnice, umjesto da im se omogući obavljanje usluge u ordinacijama svojih obiteljskih doktora”, kažu u KoHoM-u.

.

.

http://www.glas-slavonije.hr/326998/1/HZZO-nas-tjera-da-budemo-cinovnici

.

.

.

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | Komentiraj

HZZO KAŽNJAVA …

Doktorica iz Slavonije morala je platiti 8.000 kuna jer je pacijentu dala lijek !!

HZZO KAŽNJAVA "Doktorica iz Slavonije morala je platiti 8000 kuna jer je pacijentu dala lijek"

OBITELJSKI liječnici nalaze se u nezavidnom položaju, a za takvu situaciju krive HZZO. Tvrde kako ih se pokušava pretvoriti u administratore i računalne operatere HZZO-a.

Dr. Vikica Krolo, predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM), za Index je rekla da ih HZZO kažnjava zbog stvari za koje, kako kaže, oni nisu krivi.

Navela je primjer liječnice iz Slavonije koja je kažnjena novčanom kaznom od 8000 kuna zato što je, po prosudbi HZZO-a, krivo propisala lijek.

“Slavonija je najsiromašnije područje u državi. Upravo iz tog razloga je novčana kazna bila itekako veliki udarac za kolegicu čije ime ne želim navoditi. Ostala je bez cijele plaće samo zato što je propisala sporni lijek, odnosno napisala recept za lijek kojeg je pacijentu propisao bolnički liječnik”, rekla je dr. Krolo.

“Obiteljski doktor sveden je na administratora i policajca”

Također navodi kako je to samo jedan od razloga zbog kojeg traže da se hitno zaustave kaznene ekspedicije HZZO-a u ordinacijama obiteljske medicine u kojima se kontroliraju isključivo lijekovi propisani po preporuci bolničkog specijaliste.

Brojni lijekovi s liste lijekova HZZO-a, objašnjava, imaju klauzulu kojom je utvrđeno da se mogu propisati isključivo po preporuci bolničkog specijaliste, ali uz zadovoljenje uvjeta osiguravatelja.

Time je, smatra dr. Krolo, obiteljski doktor sveden na administratora bolničkih doktora i HZZO-a, ali i na svojevrsnog policajca sustava od kojeg se očekuje da pacijentu uskrati lijek, ako istog nije preporučio bolnički doktor u skladu s klauzulama HZZO-a.

Obiteljski doktori zahtijevaju od HZZO-a ili da ukine klauzule uz lijekove ili da omogući da bolnički doktori sami pišu recepte za lijekove koji se mogu propisati isključivo po preporuci bolničkog specijaliste.

“Zbog HZZO-a se sukobljavamo s pacijentima”

Osim problema s lijekovima, navodi i problem s bolovanjima te s najavom ukidanja započetih poboljšanja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. To su problemi koji su obiteljske liječnike doveli do granice izdržljivosti, pa sukladno tome direktno utječu na kvalitetu liječenja naših pacijenata.

“HZZO već duže vrijeme stavlja obiteljske doktore u situaciju u kojoj se sukobljavaju sa svojim pacijentima oko bolovanja. Nedopustivo je da stopa bolovanja predstavlja jedan od ključnih pokazatelja uspješnosti obiteljskog doktora, budući da doktor ne može utjecati na to hoće li imati jako bolesne ili manje bolesne pacijente. Isto tako, odgovorni liječnik ne može i ne želi bolesne pacijente slati na posao ako im tim postupkom šteti. Ipak, kada je riječ o mjerilima HZZO-a, trebao bi tako postupati, s obzirom na to da su doktori koji omogućuju pacijentima manji broj dana provedenih na bolovanju ujedno i uspješniji.

“Posljednji nejasni napuci oko načina vođenja bolovanja kap su koja prelijeva čašu. Tražimo od HZZO-a da stopu bolovanja ne uzima kao ključan pokazatelj uspješnosti. Također, zahtijevamo da obiteljski doktor utvrđuje je li njegov pacijent privremeno radno nesposoban ili nije, a da se o statistici brine HZZO, čiji je to i posao”, rekla je dr. Krolo u ime KoHOM-a.

Ukidanje dodatnih sestara

Ova udruga obiteljskih liječnika razočarana je najavom ukidanja započetih poboljšanja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Dodala je kako je najsvježiji primjer najava ukidanja dodatnih medicinskih sestara u skupnoj praksi, čime se dovodi u pitanje provedba europskog projekta ulaganja u opremu ordinacija obiteljske medicine.

“Zbog ovakvih poteza aktualne administracije naši pacijenti će, nažalost, morati i dalje odlaziti u bolnice, umjesto da im se omogući obavljanje usluge u ordinacijama obiteljskih doktora. KoHOM će se, unatoč nedovoljnoj suradnji sa zdravstvenom administracijom, i dalje ustrajno boriti da svi pacijenti imaju pristojne uvjete liječenja te dobre, rasterećene i motivirane obiteljske liječnike koji će ih uvijek dočekati i liječiti kao pacijente i ravnopravne sugrađane, a ne kao slučajeve na tvorničkoj traci.

Nadalje, važno je naglasiti da nećemo ni jednoj politici ili osiguravajućoj kući dopustiti da nas pretvori u svoje administratore. Pacijent nam prvenstveno predstavlja čovjeka u nevolji te ga gledamo kao dio cijele obitelji o kojoj skrbimo, a tek naposljetku kao osiguranika HZZO-a. Ako se zdravstvena administracija i ovoga puta ogluši na upozorenja i molbe obiteljskih doktora, KoHOM će, u skladu sa zakonima, biti prisiljen poduzeti daljnje akcije”, rekla je dr. Krolo.

“Trebali bi imati barem 15 minuta za svakog pacijenta, a imamo jedva tri”

Svrha obiteljskih liječnika trebala bi biti da liječe svoje pacijente, da razgovaraju s njima i posvete im se duže od tri minute, koliko trenutno imaju na raspolaganju.

“Svaki liječnik obiteljske medicine trebao bi se posvetiti pojedinom pacijentu barem 15 minuta, ali takav scenarij nije moguć, budući da dnevno primimo i do 100 pacijenata. Pritom moramo paziti na bolovanja, na lijekove te uz sve to moramo obavljati i niz administrativnih poslova. Trenutno nam je jedina olakotna okolnost to što smo s Ministarstvom obrazovanja uspjeli riješiti problem ispričnica. Konkretno, ne moramo ih izdavati ako dijete radi viroze ne dođe tri dana u školu. Taj problem smo uspjeli srediti, a sad planiramo i ova tri goruća problema. Dosta je bilo kažnjavanja liječnika koji nisu krivi za svoje postupke. Sve bi bilo drugačije kada bi bolnički liječnici preuzeli odgovornost za lijekove koje propišu”, zaključila je dr. Krolo.

Pitali smo HZZO hoće li ispuniti zahtjeve KoHOM-a i tražili ih da nam odgovore koliko je obiteljskih liječnika prethodne godine HZZO kaznio zbog lijekova s klauzulom ili pak zbog ispisivanja bolovanja.

HZZO: Prerano je za odgovore

Pitali smo i koliko su točno novčanih kazni naplatili, no ni na jedno pitanje nismo dobili konkretan odgovor.

Umjesto toga, HZZO je odgovorio da je 24. veljače završeno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o “prijedlozima promjene Odluke o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja”.

Zaprimili su oko 300 primjedbi koje se trenutno obrađuju, a nakon njihovog razmatranja bit će poznato kako će u konačnici izgledati sporna odluka.

“Nakon toga će odluku o ugovaranju usvojiti Upravno vijeće HZZO-a, a s njom se mora usuglasiti i ministar zdravstva.

Primjedbe će biti objavljene i na web stranici HZZO-a. Prije same obrade svih primjedbi, HZZO ne može znati koje od njih će biti usvojene ni kako će u konačnici izgledati konačna odluka. Stoga je prerano za odgovoranje na sva Vaša postavljena pitanja”, stoji u odgovoru HZZO-a za Index.

.

.

http://www.index.hr/vijesti/clanak/hzzo-kaznjava-doktorica-iz-slavonije-morala-je-platiti-8000-kuna-jer-je-pacijentu-dala-lijek/954759.aspx

.

.

 

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | Komentiraj

Večernji list 06.03.2017.

KOHOM UPOZORAVA

Gorući problemi obiteljskih liječnika: zaustavite kaznene ekspedicije HZZO-a

Tri goruća problema koja opterećuju rad obiteljskih liječnika vezana su uz propisivanje lijekova po preporuci bolničkih specijalista, statistiku bolovanja i ukidanje započetih poboljšanja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti

Gorući problemi obiteljskih liječnika: zaustavite kaznene ekspedicije HZZO-a

Koordinacija Hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) ponovno je upozorila zdravstvenu administraciju na, kako tvrde, neizdrživ položaj obiteljskih liječnika koje se pokušava pretvoriti u administratore i računalne operatere HZZO-a, na štetu pacijenata i medicinske struke.

Tri goruća problema koja opterećuju rad obiteljskih liječnika vezana su uz propisivanje lijekova po preporuci bolničkih specijalista, statistiku bolovanja i ukidanje započetih poboljšanja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, navodi KoHOM u priopćenju.

U vezi propisivanja lijekova KoHOM zahtijeva da se hitno zaustave “kaznene ekspedicije HZZO-a” u ordinacijama obiteljske medicine u kojima se kontroliraju lijekovi propisani po preporuci bolničkih specijalista. Sadašnje stanje stavlja obiteljske liječnike u položaj “administratora bolničkih doktora i HZZO-a, ali i policajca sustava koji bi trebao pacijentu uskratiti lijek ako ga bolnički doktor nije preporučio u skladu s klauzulama HZZO-a”.

KoHOM od HZZO-a traži da stopa bolovanja prestane biti ključni pokazatelj uspješnosti obiteljskih liječnika koji ne mogu utjecati na to hoće li imati bolesnije ili manje bolesne pacijente. “Posljednji nejasni naputci oko načina vođenja bolovanja kap su koja prelijeva čašu”, upozoravaju u KoHOM-u te traže da se o statistici bolovanja brine HZZO “čiji je to posao”.

KoHOM izražava i razočaranje najavom ukidanja započetih poboljšanja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, poput najava ukidanja dodatnih medicinskih sestara u skupnoj praksi, čime se dovodi u pitanje provedba europskog projekta ulaganja u opremu ordinacija obiteljske medicine.

“Zbog ovih poteza aktualne administracije naši pacijenti će, nažalost, morati i dalje odlaziti u bolnice, umjesto da im se omogući obavljanje usluge u ordinacijama svojih obiteljskih doktora”, navodi udruga obiteljskih liječnika iz koje poručuju kako ni jednoj politici ili osiguravajućoj kući neće dopustiti da ih pretvori u svoje administratore.

Za obiteljske liječnike pacijent je prvenstveno čovjek u nevolji,  a tek na kraju osiguranik HZZO-a. Ako se zdravstvena administracija i ovaj put ogluši na upozorenja i molbe obiteljskih doktora, iz KoHOM poručuju da će biti prisiljeni poduzeti daljnje akcije.

.

.

.

.

.

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | Komentiraj

EKSPLOZIJA DUGOVA U HRVATSKOM ZDRAVSTVU …

ENORMNI IZNOSI

EKSPLOZIJA DUGOVA U HRVATSKOM ZDRAVSTVU Bolnice se samo u dva mjeseca 2017. zadužile za još 150 milijuna kn

AUTOR: Goranka Jureško

Da je država podmirila svoje obveze za zadnje dvije godine, zdravstvo bi bilo u suficitu od milijardu kuna

Dugovi bolnica nastavljaju rasti i u ovoj godini, i to zasad za oko 150 milijuna kuna, pa se može očekivati dodatno povećanje dospjelih obveza koje su na kraju prošle godine iznosile 3,525 milijardi kuna.

Očekivano, najveći dio tih dugova su oni bolnički, koji premašuju 2,576 milijarde kuna. Ostatak je uglavnom dugovanje za lijekove jer se značajno produljio rok plaćanja veledrogerijama. To je razlog što je za danas ministar zdravstva Milan Kujundžić najavio sastanak s ravnateljima državnih bolnica, a cilj je zaustaviti povećanje mjesečnih gubitaka, koji opasno rastu – od početka godine za novih 150 milijuna kuna – i to prije svega racionalizacijom troškova. Navodno, jedan od uzroka dugova je i sve veća potrošnja skupih lijekova. Primjerice, nedavna odluka Upravnog vijeća HZZO-a o stavljanju na listu novih skupih lijekova, kao i proširenje indikacija za postojeće, samo u ovoj godini podiže potrošnju za oko 110 milijuna kuna.

Sve to razlog je što upravna vijeća bolnica traže da se “utvrdi mjesečni plan potrošnje lijekova i potrošnog materijala te krvnih pripravaka”, a ako prijeđu taj limit, “smanjit će se prihodi u sljedećem mjesecu”!

Skupi lijekovi

Nedavni problem s liječenjem multiple skleroze skupim lijekovima kod dijela pacijenata, kao i nekih drugih teških bolesti, otvara pitanje financiranja sve većeg broja pacijenta, poglavito u nekim bolnicama. Naime, neke bolnice, premda imaju fond za skupe lijekove, šalju svoje pacijente u druge ustanove kako ne bi “proizvodile gubitak”. To je razlog što će liječnici koji u buduće budu “selili” pacijente morati tražiti pismeno očitovanje svojih kolega iz drugih ustanova o razlozima selidbe.

No, bez obzira na to koliko zdravstvo stegnulo remen, za što ima prostora racionalizacijom, to ipak neće biti dovoljno da se pokrpaju sve veći gubici ako država i dalje bude najveći dužnik zdravstvenog sustava. Naime, HZZO je izašao iz riznice 2015. godine. Da bi to uspio, tadašnji ministar Siniša Varga morao se odreći dijela prihoda HZZO-a koji stiže iz državnog proračuna. Isti model vrijedio je i na relaciji Zdravko MarićDario Nakić, a i Milan Kujundžić kao novi ministar zdravstva nije uspio dobiti sve četiri milijarde, koliki je dug države HZZO-u po zakonu, nego samo 2,4 milijarde.

Čisti računi

Umjesto da se govori o tome kako da država pokrije svoje troškove za obvezno i dopunsko osiguranje neosiguranih osoba, kao i dohodak od trošarina, te politici čistih računa, sve se glasnije govori o mogućoj “sanaciji sustava”, a na mala vrata i “povećanju dopunskog osiguranja ako bude trebalo”. No, računica je jasna – građani ne trebaju plaćati ni kune više sve dok država ne plati svoje dugove sustavu, a država ne treba ništa sanirati, nego platiti svoje obveze prema zakonu.

Deficit proračuna

Primjerice, da je za protekle dvije godine, kao i za ovu koja je tek počela, državni sustav podmirio svoje obveze, ukupno bi to bilo najmanje 4,5 milijardi kuna, što jasno pokazuje da zdravstvo uopće ne bi bilo u gubitku, nego u suficitu od milijardu kuna, pa onda ne treba niti povećavati troškove građanima. Doda li se tome racionalizacija, jasno je da bi kvaliteta liječenja i s proračunom koji je za europske relacije skroman mogla biti znatno veća. Svjesni su toga i u HZZO-u.

– Za politiku sam čistih računa. Ne može se deficit državnog proračuna prelamati preko leđa zdravstvenog sustava i to se mora riješiti što prije. U neredu se uvijek pojavljuje više neracionalnosti negoli bi ih objektivno trebalo biti. Primjerice, zbog produljivanja rokova plaćanja u zdravstvu, cijene lijekova i potrošnog materijala su sigurno više jer tu činjenicu dobavljači ugrađuju u troškove – kaže potpredsjednik Upravnog vijeća HZZO-a Josip Budimir.

Upravo dok se ne riješi taj “detalj” u financiranju zdravstva, odnosno obveza države da podmiruje svoje račune, neće se riješiti novčane dubioze sustava koliko god sastanaka i “bukvica” održao ravnateljima ministar zdravstva. To zasad služi samo za povremenu i selektivnu smjenu “nepoćudnih” ravnatelja i eventualno “žmikanje” građana novim troškovima, ali ne i za rješavanje stvarnog problema.

http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/eksplozija-dugova-u-hrvatskom-zdravstvu-bolnice-se-samo-u-dva-mjeseca-2017-zaduzile-za-jos-150-milijuna-kn/5694511/

.

.

.

.

.

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | Komentiraj

Jutarnji list 28.02.2017.

OPĆA PRAKSA

Uložila sam u ultrazvuk, holter, EKG, spirometar… Zato specijalistima šaljem samo 15 posto pacijenata

AUTOR: Ivana Krnić

Zagreb, 220217.
Ordinacija obiteljske medicine doktorice Ines Balint u Strmcu.
Foto: Sandra Simunovic / CROPIX

Većem se dijelu koncesionara ne isplati raditi više pretraga jer ionako imaju veće plaće od bolničkih specijalista

– Doktorice, u zadnje vrijeme me boli u donjem dijelu trbuha. Nije strašno, ali ne osjećam se ugodno.

– Moguće je da imate bubrežni kamenac. Evo vam uputnica, ali kako niste hitni pacijent, na ultrazvuk ćete morati pričekati neko vrijeme.

– Napipala sam kvržicu na dojci.

– Evo vam uputnica. Kada dođete na red i obavite pregled, javite mi se s nalazima.

To su neki primjeri razgovara u ordinaciji obiteljske medicine. A može izgledati i ovako: – Doktorice, boli me u donjem dijelu trbuha.

– Skinite se do pasa i legnite na stol, napravit ću vam ultrazvuk. Imate bubrežne kamence, ali s obzirom na nalaz, terapija su vam lijekovi analgetici i puno tekućine.

Smanjenje gužvi

Oba zamišljena razgovora odvijaju se u ordinacijama obiteljske medicine, ali onaj nakon kojeg odlazite nepregledani s nekoliko uputnica mnogo je češći.

Ordinacije obiteljske medicine uglavnom su neopremljene. Bilo da je riječ o liječnicima koji su zaposleni u domu zdravlja ili rade kao koncesionari, uglavnom nemaju nikakvu aparaturu.

Razlozi su sljedeći: domskim liječnicima sredstva za rad osigurava dom zdravlja, i to u većini slučajeva znači da od opreme u ordinaciji postoje samo stol, stolac, stetoskop i računalo. A većem dijelu koncesionara ne isplati se raditi više pretraga jer ionako imaju plaće veće od specijalista u bolnicama. Da se u primarnoj medicini može odraditi značajan dio posla i smanjiti gužva u bolnicama, pokazuje primjer prim. Ines Balint, spec. obiteljske medicine.

Balint je obiteljska liječnica koja ima ugovor s HZZO-om. U prosjeku samo 15 posto njenih pacijenata ide na dodatne pretrage u bolnicu. Razlog je opremljenost njezine ordinacije: EKG, spirometar, 24-satni holter tlaka, UZV abdomena, UZV dojke, inhalator i dio fizikalne terapije za liječenje boli. – UZV s dvije sonde platila sam oko 100 tisuća kuna, sve kompjutorske aplikacije: holter tlaka i spirometar oko 15 tisuća kuna, EKG je oko 8 tisuća kuna. Kupila sam i pregledne stolce, ormare za lijekove, fotelje za infuzije. Sve sam to učinila jer volim svoj posao, a i pacijenti se osjećaju ugodno i zaštićeno – kaže prim. Balint.

Balint ima ugovor s HZZO-om i dobije mjesečno fiksnu svotu za pružanje zdravstvene zaštite.

Udruživanje kolega

Očekivala je, kaže, da će se najave bivših ministara, posebno ministra Varge i HZZO-a, ostvariti na način da će se formirati skupne prakse, što znači da će se na jednom malom regionalnom području udružiti npr. pet kolega, te da će svaki od njih utrošiti svoja sredstva u edukaciju i opremu i pružati usluge svim pacijentima liječnika uključenih u skupnu praksu.

Nedostatak vremena

– Naravno, očekivali smo da ćemo, kada odradimo, tu uslugu moći i naplatiti. Konkretno: ja ovdje jedina imam UZV abdomena, ali meni HZZO plaća samo 10 posto od mojih DTP-a za te usluge, i to samo za moje pacijente. Što znači da ja mogu obaviti i stotinu UZV-a svojim pacijentima, ali će meni HZZO platiti samo 20 – pojašnjava.

Bilo bi dobro, predlaže, da se netko educira za pregled madeža, taj liječnik bi onda mogao svim pacijentima unutar skupne prakse raditi dermoskopije.

– Isto je i sa spirometrijom ili 24-satnim mjerenjem arterijskog tlaka. Mi u ovom trenutku uslugu HZZO-u možemo naplatiti samo ako smo je pružili svojim pacijentima – kaže Balint i napominje da je najveći problem nedostatak vremena za pacijente.

S druge strane, liječnica iz zagrebačkog doma zdravlja kaže da se od dodatne opreme nema čime pohvaliti.

Uvjeti za rad

– Ono što imam na radnom mjestu su stol, stolica i kompjutor. Nemam uvjete za rad i to je razlog što moram više od 60 posto pacijenata slati na preglede kolegama u bolnicu – kaže i dodaje da u cijelom Domu zdravlja gdje radi nema ništa od opreme.

– Osim nas koji smo zaposleni u Domu zdravlja, ima i nekoliko koncesionara. Oni se također nisu potrudili da nabave dodatnu opremu – kaže liječnica. Nepoštenim smatra to što koncesionari imaju višestruko veća mjesečna primanja od “domskih” liječnika iako ne pružaju ništa više usluga.

– Plaće liječnika zaposlenih u domu zdravlja su fiksne i svaki mjesec su iste. Iznose oko osam tisuća kuna, a mojim kolegama koncesionarima, kad plate sve troškove, medicinsku sestru, najam i ostalo, ostane više od 15 tisuća kuna. Pitam se gdje je tu pravda i kako netko može zapravo biti privatan u javnom zdravstvu, dok netko nema tu mogućnost – kaže liječnica i dodaje da bi se onda takva mogućnost trebala dati svima ili nikome. Tom logikom bi se, kaže liječnica, i neke bolnice mogle privatizirati.

.

.

.

.

.

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | Komentiraj

SRETAN NACIONALNI DAN DOKTORA !!

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | Komentiraj

Večernji list 22.02.2017.

NEODLUČNI MINISTAR ZDRAVLJA

10 problema koje Kujundžić još nije ni pokušao riješiti

Prije točno četiri mjeseca ministar Kujundžić kao prvi potez najavio je žurnu analizu stanja u bolnicama, rezultata još nema

10 problema koje Kujundžić još nije ni pokušao riješiti

.

Ministar zdravstva prof.dr.sc. Milan Kujundžić učinio je ono što rijetko kojem članu Vlade pođe za rukom – ujedinio oporbu i poziciju. I jedni i drugi, naime, još uvijek čekaju – njegov prvi potez. “Analiza” i “nema žurnih rješenja” izrazi su koje najčešće koristi u odgovorima na pitanja, ali polako takve izjave ministra postaju sloganima. Prije četiri mjeseca, baš na 22. listopada, ministar Kujundžić kao prvi potez najavio nam je žurnu analizu stanja u bolnicama. Rezultat te analize još ne znamo. Najavljena je analiza zapošljavanja medicinskog i nemedicinskog osoblja u bolnicama – rezultat također nepoznat. Kad se potegnulo pitanje Imunološkog zavoda, najavio je “dodatne analize” koje će pokazati treba li ulagati ili tražiti partnera. Prošao je “medeni mjesec”, “prvih sto dana” ili kakogod nazivali time out koji je pristojno dati da se preuzme neki sustav i pokažu naznake politike nekog ministra. Jedino što je dosad ministar napravio od početka mandata jest izmjena pravilnika o specijalizacijama. Opet bez obiteljskih liječnika.

Ne odlaze samo zbog novca

I liječnici koji u džepu imaju iskaznicu HDZ-a također će neslužbeno grmiti na takvo nečinjenje. Službeno s takvim stavom neće nitko istupiti jer bi to bio rad protiv vlastite stranke. Kako kaže jedan od njih – jedini dopis koji je bolnica dobila iz Ministarstva u ovom mandatu jest da skrate posjete za vrijeme gripe…

A iste te bolnice, prema neslužbenim podacima, svaki mjesec generiraju oko 150milijuna kuna novih dugova. Prema podatku iz HZZO-a jučer je na listu čekanja upisano 704.007 pacijenata. U splitskoj bolnici, objavili smo neki dan, ukinuta je pretraga magnetskom rezonancom svima osim pedijatrijskoj djeci i oboljelima od demijelinizacijskih bolesti.

Jasno da nije ministar Kujundžić stvorio ni liste čekanja ni dugove, no njegova je pozicija ključna i jedina koja o svemu tomu može i mora donijeti odluku.

Izostanak ikakve inicijative i paušalno javno ocjenjivanje zdravstvenog sustavadobrim bez ikakvih djela scenarij je na koji je i koalicijski partner Most počeo pokazivati iritaciju. U nedavnom razgovoru za Večernji list, dr. Ines Strenja Linićotvoreno je rekla da ne zna koji je plan ministra zdravstva, ali i da su dosad imali samo jedan sastanak na njezinu inicijativu.

– Kroz saborski Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku pokrenut ćemo otvaranje i promjene određenih zakona. Pokretat ćemo inicijative, a u trećem mjesecu organiziramo tematsku sjednicu o položaju liječnika u Hrvatskoj gdje će se moći čuti kako novac nije prvenstveni razlog odlasku liječnika, nego sve drugo što definira njihov status – kaže dr. Strenja Linić, predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku. Potpredsjednik istog tog odbora bivši je SDP-ov ministar zdravlja prim. Siniša Varga koji smatra da ako ministar Kujundžić napokon ne povuče prve poteze i ne naznači smjer u kojem planira voditi zdravstvo, da onda zapravo nema ideju niti zna što s tim sustavom.

Ni nagrade ni sankcije

– Ili vjeruje da je sve u redu. Ponekad je u takvim situacijama bolje da se i ne radi ništa nego da se radi šteta. Onda se postavlja pitanje odabira osobe koja će voditi sustav. Poučeni iskustvom, naročito u kršenju HDZ-ova predizbornog obećanja o osiguranju dosta novca za zdravstvo još su jednom dokazali da ih zdravstvo baš i ne zanima – komentira Varga za čijeg je mandata aktualizirano pitanje odlaska liječnika. Danas podaci govore kako ih je otad otišlo dvaput više. Spajanje odjela bolnica kao gotov dokument javno je predstavio bivši HDZ-ov ministar zdravstva dr. Dario Nakić. Ipak, opet se najavljuje analiza i spajanje do kraja godine.

Učinak rada liječnika pak je tema još od predizborne kampanje, ali dosad nije donesena nikakva mjera kako će se mjeriti taj rad, nagrađivati odnosno sankcionirati.

Nema ni jedne mjere koja bi liječnike zadržala u Hrvatskoj

1. Nijedan prijedlog zakonskih izmjena ključnih zdravstvenih dokumenata

2. Rastu liste čekanja, s jučerašnjim datumom upisano je na listu 704.007 pacijenata

3. Bolnice, neslužben je podatak, mjesečno stvaraju novih 150 milijuna kuna duga

4. Izmijenjena su upravna vijeća bolnica, ravnatelji nisu mijenjani

5. Reforma bolničkog sustava – najavljena analiza i spajanje odjela do kraja godine

6. Analiza zapošljavanja medicinskog i nemedicinskog kadra – nepoznat rezultat

7. Nijedna najavljena mjera za zadržavanje kadra u sustavu zdravstva

8. Mjerenje učinka rada liječnika konstantno je tema, ali bez konkretnog poteza

9. Bez rješenja je i primarna zdravstvena zaštita i manjak pedijatara

10. U vezi s porezom na šećer i slatkiše ministar je najavio – analizu

.

.

.

.

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | 1 komentar

Dnevnik NovaTV 16.02.2017.

.

.

.

.

.

.

 

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | Komentiraj

Napravi besplatnu web stranicu ili blog na WordPress.com.