Novi list 25.06.2017.

.

.

NL 25 06

Novi list – online izdanje25 06 2017

.

.

.

.

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | Komentiraj

Večernji list 01.06.2017.

KRIZA

KOLAPS HRVATSKOG ZDRAVSTVA: ŠTO JE U POZADINI OPASNE RUPE OD 7 MILIJARDI

U Vladi ni ne spominju jednog od ključnih krivaca u vlastitim redovima

AUTOR: Viktor Vresnik

Split, 190913.
KBC Split.
Drugi dan strajka lijecnika i medicinskih sestara u KBC Split.Na fotografiji: klinika za ocne bolesti KBC Split.
Foto: Tom Dubravec / CROPIX

U Vladi raspravljaju o financijskim injekcijama, ali ne spominju da je dijelom krivnja i na Ministarstvu financija jer ne podmiruje svoje obaveze HZZO-u

 

Davno, sredinom devedesetih, kamioni puni krumpira i jabuka kružili su Zagrebom. Zagrebačka banka, najveća hrvatska banka, u to vrijeme još u domaćem vlasništvu, tada je preuzela veliku poljoprivrednu tvrtku Voće i htjela se riješiti njoj nepotrebnih proizvoda.

Ideja je bila krumpir i jabuke donirati nekom od zagrebačkih velikih bolničkih centara. Nijedan nije prihvatio. Šefovi bolničkih odjela nabave u tome nisu vidjeli vlastiti interes. Ne postoji postotak od nule.

Dvadesetak godina kasnije, zdravstvo je s dugom koji je premašio 7 mlrd. kuna opet jedan od najvećih problema državnog proračuna. Kao jedna od najproblematičnijih točaka, opet se spominje bolnička nabava. Problem je, međutim, daleko dublji od običnog ubiranja provizije.

Jučerašnje upozorenje državnih revizora da bi državni proračun mogao biti ozbiljno ugrožen zbog dugova u zdravstvenom sustavu nije nešto čemu bismo se trebali čuditi. Problematičnim, međutim, možemo smatrati objašnjenje revizora da su “stvarni dugovi neutvrdivi jer nisu utvrđeni kriteriji koliki bi se iznos sredstava trebao iz državnog proračuna doznačiti Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) u skladu s obvezama iz propisa o zdravstvenoj zaštiti”. Kriteriji, naime, postoje.

Rokovi plaćanja

Novac za zdravstvo prikuplja se iz doprinosa koji plaćaju zaposleni (15% bruto dohotka) i od poreza, za osobe koje su oslobođene plaćanja doprinosa. Članak 82 Zakona o obveznom osiguranju jasno određuje koje su određene grupe građana oslobođene plaćanja doprinosa za zdravstvo. Za njih je tu obavezu preuzela država, koja bi taj iznos trebala na račun HZZO-a uplatiti iz proračuna.

Prema procjenama koje su odvojeno za svoje potrebe radili i u Ministarstvu zdravstva i u HZZO-u i u upravama kompanija koje se bave distribucijom lijekova, riječ je o identičnom iznosu od približno četiri milijarde kuna, koliko bi država godišnje trebala uplatiti na račun HZZO-a.

Problem je što država taj iznos u pravilu ne uplaćuje, odnosno uplaćuje parcijalno i povremeno, ovisno o stanju u državnoj blagajni.

Rupa je otkrivena u trenutku kada se HZZO 2015., nakon početnog velikog otpora Ministarstva financija, uspio izdvojiti iz državne riznice. Riječ je o iznosu koji se kumulira godinama i danas je značajan dio ukupnog duga zdravstvenog sustava.

Drugi veliki problem su dugovanja sustava distributerima lijekova. U Hrvatskoj danas rade 92 veledrogerije. Od toga četiri velike (Phoenix Farmacija, Medika, Medical Intertrade i Oktal Pharma) drže monopol na tržištu i diktiraju uvjete poslovanja, a ostale se uglavnom, pritisnute sve duljim rokovima plaćanja, bore za opstanak. Četiri monopolista vlasnici su lavljeg udjela državnog duga sustavu, ali su, prema tvrdnjama nekoliko bivših ministara zdravstva, ujedno i najveći protivnici skraćivanja roka naplate. Imaju solidne financijske zalihe s kojima mogu preživjeti, a uživaju luksuz zatezne kamate od 12 posto godišnje, koja se obračunava na već unaprijed u strukturi cijene ugrađenu “kaznu za kašnjenje”.

Političko pitanje

U vrijeme Milanovićeve Vlade, ministar financija Slavko Linić i Siniša Varga kao ministar zdravstva rokove plaćanja u zdravstvenom sustavu uspjeli su smanjiti na 120 dana. Između ostaloga, tom skraćivanju rokova u velikoj je mjeri pomoglo upravo izdvajanje HZZO-a iz državne riznice, jer su se tako i isplate i uplate, ali i dugovanje učinili transparentnima. Danas rokovi plaćanja ponovo dosežu i do 900 dana, a dug sustava veledrogerijama popeo se na 2,5 mlrd. kuna, od čega velike kliničke bolnice duguju oko 1,7 mlrd.

Unutar sustava kao najodgovornijeg za povratak kaosa prozivaju bivšeg ministra zdravstva Darija Nakića zato što je vratio naplatu bolnica kroz “zadane limite” umjesto po izvršenoj usluzi, što je u sustav 2015. pokušao uvesti Varga, a onda i današnjeg ministra Milana Kujundžića, ponajprije zbog tromosti u rješavanju problema.

U Vladi sada raspravljaju o “sanaciji” i hitnim financijskim injekcijama za “premošćivanje” krize, ali malotko spominje da je velikim dijelom krivnja za rastući dug upravo u Ministarstvu financija, koje i dalje ne uplaćuje svoj dio obaveza na račun HZZO-a.

Ako od 4 milijarde kuna državne obaveze na račun HZZO-a redovno stiže najviše pola, neuplaćeni ostatak pretvara se u dug koji se kumulira i na koji se nadograđuje kamata. Najveći potrošači u zdravstvenom sustavu i dalje su bolnice, kojima odlazi između 9 i 10 milijardi kuna (nešto manje od polovice ukupnog proračuna za zdravstvo), od čega kod većine bolnica između 60 i 90 posto mjesečnog proračuna odmah odlazi za plaće zaposlenih.

Bolnica je, slažu se danas svi, previše, loše su raspoređene i zato često poluprazne. To je, međutim, političko pitanje koje će biti teško riješiti bez prethodne reforme lokalne uprave.

Masterplan bolničkog sustava koji je predstavljen 2014. godine, u vrijeme ministra Rajka Ostojića, predvidio je njihovo funkcionalno spajanje, ali to se nije nikada dogodilo.

Jednako tako nikada nije provedena akreditacija bolnica, zbog čega nominalno gotovo svi mogu raditi gotovo sve (ovisno o raspoloživoj opremi), ali u stvarnosti većina pacijenata, a onda i troška sustava, završava u Zagrebu ili u tri ostala velika KBC-a u Splitu, Rijeci i Osijeku.

Zato, dok su lokalne bolnice prazne, liste čekanja u velikim centrima sve su dulje. Dug bolnica za lijekove i sanitetski materijal u međuvremenu se ponovo popeo na 2,5 mlrd. kuna i raste. Za to se dijelom mogu smatrati odgovornima službe nabave po bolnicama, ali problem je zapravo sustavan i u struci ga smatraju nerješivim dok se ne ukine financiranje po limitu i dok se ne vrati naplata po usluzi.

Nesrazmjer

Zdravstvu su u državnom proračunu namijenjene 22 mlrd. kuna, što je otprilike 18% proračuna, ako se držimo rashodne strane proračuna koja je nešto iznad 124 mlrd. kuna. Udio troškova zdravstva u BDP-u u Hrvatskoj je po statistikama Svjetske banke 7,8 posto, što je niže od prosjeka EU (10%), ali više od srednjoeuropskog prosjeka (6,8%). Statistika je, gleda li se izvan konteksta, varljiva kategorija. Hrvatski BDP danas je niži od srednjoeuropskog prosjeka, viši udio troškova zdravstva u BDP-u rezultat je upravo te činjenice – otprilike jednak nominalni iznos novca u manjem BDP-u zauzet će veći statistički udio.

Hrvatsko zdravstvo, tu se slažu gotovo svi, od profesionalaca do korisnika sustava, danas je na razini usluge daleko kvalitetnije nego predodžba o hrvatskom zdravstvu. Bolje je od zdravstva u većini južnijih i istočnijih zemalja Europe, nije “dramatično lošije” od zdravstva u većini zapadnih zemalja.

To vrijedi za one koji uspiju na vrijeme dobiti uslugu. Tu se otkrivaju dva problema. Prvi – usluga domaćeg zdravstva u prosjeku je bolja od one koju možemo platiti, iz čega proizlazi drugi – s obzirom na nesrazmjer troška i mogućnosti, selekcija onih kojima su sve usluge dostupne na vrijeme često je podložna subjektivnoj procjeni i korupciji.

 

http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/kolaps-hrvatskog-zdravstva-sto-je-u-pozadini-opasne-rupe-od-7-milijardi-u-vladi-ni-ne-spominju-jednog-od-kljucnih-krivaca-u-vlastitim-redovima/6162511/
Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | Komentiraj

Vijesti RTL 27.05.2017.

.

.

.

.

.

.

.

 

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | Komentiraj

Posljednji pozdrav …

.

.

Posljednji pozdrav Bulatović

.

.

.

.

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | Komentiraj

8. Kongres KoHOM – finalni program

.

.

8 kohom

Za preuzimanje Programa, kliknite na sliku … !

.

.

.

 

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | Komentiraj

Vijeće za mlade predsjednice Republike: Okrugli stol o zadržavanju mladih u zdravstvu

11. svibnja 2017.
Zagreb

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović sudjelovala je na prvom okruglom stolu u organizaciji Vijeća mladih Predsjednice Republike Hrvatske pod nazivom „Biti mladi liječnik i medicinska sestra i živjeti u Hrvatskoj“ s temom odljeva liječnika, medicinskih sestara i ostalih radnika u zdravstvu.

IMG_20170511_132502

Uoči održavanja okruglog stoga, Predsjednica Republike predstavila je članove Vijeća koje je zamišljeno kao fleksibilna suvremena platforma koja će okupiti mlade raznih generacija i nacionalnosti, različitih struka, razina obrazovanja i vjeroispovijesti, kako bi ih ujedinilo u iznalaženju hitnih rješenja ključnih problema, ne samo demografske revitalizacije zemlje, nego i mnogih drugih egzistencijalnih problema mlade hrvatske populacije. „Vijeće mladih okupljeno je prema posve različitim osobinama svojih članova koje povezuje jedino izvrsnost kako u obrazovanju, tako i u poduzetništvu, a jednako tako veže ih i aktivnost u poticanju promjena, vjera u bolju budućnost i, iznad svega, snažno, zdravo domoljublje“, istaknula je predsjednica Grabar-Kitarović u uvodnom obraćanju.

 

Dodala je kako mladi sa svojim različitostima, imaju šansu, a ujedno i misiju pokazati primjer zajedničke suradnje, političke odgovornosti. Istaknula je kako se upoznavši mnoge mlade ljude u zemlji i dijaspori uvjerila kako su upravo oni obrazovani, optimistični i neopterećeni prošlošću, spremni preuzeti vodstvo novoga hrvatskog zajedništva. „Zato surađujući s mladima i govoreći o mladima, zajedništvo se ne čini kao utopija. Zajedništvo na koje stalno upozoravam, prestat će biti samo prazna dnevno-politička parola, zajedništvo će postati naša svakodnevna borba za solidarnost svih slojeva društva tek kada svaku poru toga društva otvorimo mladima“, kazala je Predsjednica.

 

Govoreći o današnjoj temi okruglog stola „Biti mladi liječnik i medicinska sestra i živjeti u Hrvatskoj“, hrvatska Predsjednica istaknula je kako moramo zaustaviti doslovno besplatne transfere liječnika i medicinskih sestara koje poklanjamo bolnicama i klinikama diljem svijeta. „Ovaj okrugli stol organizirali smo s ciljem upozoravanja na zajedničke probleme, a kako kontinuirano ponavljam tijekom cijeloga svoga mandata, zdravlje je jedno od temeljnih pitanja nacionalne sigurnosti i kao takvo ključno za naše društvo“, kazala je.

 

Svima nam je u cilju ustrajati na kvalitetnom obrazovanju, ali i stvaranju boljih radnih uvjeta za sve, a pogotovo za zapošljavanje i zadržavanje mladih zdravstvenih radnika u Hrvatskoj, istaknula je Predsjednica. „Svjesni smo kako su zadovoljni liječnici i svi ostali zdravstveni djelatnici iznimno važni za uspješno funkcioniranje cjelokupnoga zdravstvenog sustava. Zato ovim skupom i njegovim zaključcima, odnosno preporukama želimo vratiti mladima povjerenje u sustav te ih motivirati za ostanak u Hrvatskoj“, zaključila je predsjednica Grabar-Kitarović otvorivši raspravu okruglog stola na kojem su, osim članova Vijeća mladih Predsjednice Republike sudjelovali državni tajnici i pomoćnici ministara, dekani medicinskih fakulteta i ravnatelji kliničko-bolničkih centara, predsjednici liječničkih, stomatoloških, farmaceutskih, fizioterapeutskih i ostalih udruga, zborova i komora.

 

Nakon održane rasprave predsjednica Grabar-Kitarović iznijela je zaključke i preporuke istaknuvši pri tom kako cilj nije ulaziti u izvršne ovlasti koje ima Vlada Republike Hrvatske već i dalje biti konstruktivan partner u postizanju zajedničke misije zadržavanja mladih, obrazovanih ljudi u Domovini, odnosno rada na njihovom povratku iz inozemstva:

 

“Čuli smo danas da se zdravstveni radnici svih područja slažu kako se moraju donijeti opće mjere zapošljavanja u zdravstvu i to ponajprije dugoročno planirati kadrove na nacionalnoj razini. Potrebna je izrada jedinstvenog integriranog nacionalnog registra zdravstvenih djelatnika temeljem kojeg bi nadležna tijela pravovremeno mogla reagirati i intervenirati.

 

Treba nadalje uskladiti potrebe za zdravstvenim kadrovima i upisnim kvotama kako na medicinskim i stomatološkim fakultetima tako i na zdravstvenim studijima i veleučilištima uz primjereno praćenje potreba visokoobrazovnih ustanova za kadrovskim i prostornim resursima. No ponajprije treba povećati izdvajanja za znanost i obrazovanje u području biomedicine.

 

Posebnu pažnju treba posvetiti izoliranim područjima Hrvatske, odnosno onima na kojima nedostaje primjerena razina zdravstvene skrbi. Tamo treba senzibilizirati lokalnu upravu o problematici nedostatka zdravstvenih kadrova te ih potaknuti na donošenje mjera kojima bi privukli mlade zdravstvene radnike.

 

Ovdje okupljeni predstavnici liječnika predložili su donošenje strukovnog kolektivnog ugovora. Upozorili su na potrebu bolje edukacije, mogućnosti napredovanja i stručnog usavršavanja, te ukazali na potrebu poticanja proaktivnosti lokalne samouprave u privlačenju i zadržavanju liječnika. Prije svega važno je centralizirati planiranje te raspisivanje i financiranje pripravničkog staža, odnosno specijalističkog usavršavanja. Dodala bih ovome, da usporedo s mjerama školovanja, zapošljavanja i zadržavanja liječnika moramo učinit sve da ih oslobodimo administriranja. Mnogi liječnici, žale se da više vremena provedu u administriranju nego u liječenju pacijenata!

 

Ukoliko želimo smanjiti odljev medicinskih sestara iz Hrvatske, te poboljšati aktualnu situaciju nužno je promijeniti organizacijsku strukturu i cjelokupnu percepciju medicinskih sestara u sustavu zdravstva gdje sudjeluju s više od 50% udjela zdravstvenih djelatnika. Među ostalim potrebno je usklađivanje legislative, podizanje temeljne razine obrazovanja za medicinske sestre na prvostupništvo, te postavljanje jasnog vertikalnog sustava obrazovanja.

 

Na slična rješenja upozoravaju i primalje jer je i njihov najveći problem obrazovanje i legislativa. Kako bi se znatnije smanjio odlazak primalja u inozemstvo, Hrvatska komora primalja predlaže otvaranje preddiplomskog studija primaljstva u Zagrebu i Osijeku, uz postojeće u Rijeci i Splitu, a kako bi se one dodatno zaštitile, posebno je važno zakonski regulirati radna mjesta za primalje.

 

Izrada nacionalne strategije ljekarništva i racionalne farmakoterapije, kao i bolja integracija javnog ljekarništva te jasno definiranje uloge ljekarnika i farmaceutskih tehničara u sustavu primarne i sekundarne zdravstvene zaštite, glavne su preporuke udruga farmaceuta i ljekarnika.

 

Kako bismo zaustavili odlazak mladih izvan Hrvatske, na usklađivanje zakonodavstva pozivaju i fizioterapeuti, a poseban naglasak stavljaju na potrebu preciznog definiranja svih fizioterapijskih postupaka, jasno određivanje kadrovskih i vremenskih normativa te odgovarajuće cijenu za svaki postupak.

 

Uvjerena sam kako će ovdje donesene preporuke za rješenja uočenih problema koji uzrokuju odljev mladih zdravstvenih radnika, biti prihvaćene kao naš doprinos dijalogu stručne i šire javnosti o tim pitanjima. Ujedno pozdravljam i jučerašnju, prvu sjednicu Vijeća za demografsku revitalizaciju Vlade RH, kao i najavu izmjena i dopuna Zakona o rodiljnim i roditeljskim naknadama koje su, uz poreznu reformu i subvencioniranje stambenih kredita, važna mjera s demografskim i pronatalitetnim karakterom Vlade RH.

 

Počeli smo s temom zajedništva, a s njom ćemo i završiti. Zajedno ćemo nastaviti pratiti put i podupirati provedbu današnjih zaključaka u suradnji sa sudionicima, predstavnicima udruga, zborova, fakulteta, bolnica, klinika, ministarstava i svih vas koji doista žele zdravu budućnost naše zemlje.”

.

.

.

.

.

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | Komentiraj

Večernji list 06.05.2017.

Na listama čekanja 1,208,408 pacijenata, evo tko je rekorder

Alarmantne podatke Vlada, tj. Ministarstvo zdravstva poslalo je kao odgovor na pitanje saborskom zastupniku Siniši Vargi

Na listama čekanja 1,208,408 pacijenata, rekorder KBC Split

Na listama čekanja u hrvatskim bolnicama 1. ožujka upisano je čak 1,208,408 pacijenata! Prešla se nevjerovatna brojka od milijun ljudi odnosno narudžbi budući da uvijek postoji mogućnost da se isti pacijent za pregled naručio u više ustanova istovremeno.

Ma koliki bio postotak takvih slučajeva oni se bez sumnje ne mogu uzimati kao alibi ovoj brojci u kojoj se nalaze i kontrolni pregledi. Kad se gledaju podaci u pet najvećih bolnica u zemlji neslavni je rekorder KBC Split gdje se na pretragu magnetskom rezonancom u prosjeku čeka 385 dana. Dulje od godinu dana čeka se i operacija katarakte na Rebru dok se primjerice na ultrazvuk srca u prosjeku svih bolnica u zemlji čeka – 188 dana. Dvostruko gore od 2015. Podaci su to koje je Vlada RH odnosno Ministarstvo zdravstva službeno poslalo kao odgovor na pitanje saborskom zastupniku Siniši Vargi. Bivši ministar zdravlja podvlači da pitanje nije postavio iz političkih pobuda nego jer svjedoči manjoj dostupnosti zdravstvene zaštite budući da se lista čekanja, kaže, udvostručila u odnosu na 2015. godinu. Otada je, reći će, ukinuta sanacija, programi poput 72 sata, stroga kontrola privatnog rada liječnika itd. – Osnovni uzrok je što je HDZ Vlada 2016. odustala od svih uspostavljenih i dokazanih mjera koje su davale rezultate u povećanju efikasnosti i učinkovitosti sustava.

Nažalost, HDZ-ova Vlada 2017. nastavila je istim trendom iako su predizborna obećanja govorila sasvim suprotno. I dalje se gomilaju financijski gubici, a pacijentima se svakim danom smanjuje dostupnost zdravstvenoj zaštiti. Da li to rade namjerno ili iz neznanja, pacijentima je svejedno, jer je ishod isti. Radi dobrobiti građana savjetujem ministru Kujundžiću da je krajnje vrijeme primiti se posla i upravljati sustavom zdravstva – komentira bivši SDP-ov ministar zdravlja brojke o listama čekanja u hrvatskom zdravstvu. Na to će pak aktualni ministar prof.dr.sc. Milan Kujundžić poručiti da je u tijeku dovršetak informatičkog sustava koji će određivati prioritete pri naručivanju na pretrage i preglede u bolnice. U praksi to znači da će liječnik na osnovu simptoma, pregleda, pojedinih nalaza odnosno ukupnog zaključka o zdravlju nekog pacijenta odrediti kolika je hitna neka pretraga i odmah ga tako i naručiti. Tko ne smije čekati – Ako sam vam došao kao pacijent i vi sumnjate da imam nestabilnu anginu pectoris onda će svaki liječnik moći ući u sustav i zatražiti od kardiologa u bilo kojoj bolnici da trebam biti obrađen unutar dva tjedna. Dakle, ozbiljni znakovi bolesti ne smiju čekati, dovršavamo informatički sustav da to bude moguće i da ne bude zlouporabe. Kada to napravimo onda liste čekanja, grubo govoreći, postaju nešto što je pod navodnike normalno – odgovara ministar Kujundžić. No, kada će liste postati, da tako kažemo, normalne nitko se ne usudi procjenjivati. Informatički sustav koji najavljuje ministar Kujundžić jest u izradi stoga se o njegovim budućim učincima zasad može samo spekulirati. “Slaganje” pacijenata na listu prema prioritetu odnosno hitnosti najavljivano je i ranije, ali nije zaživjelo. Nesrazmjer u dostupnosti zdravstva pacijentima na koji se svi pozivaju evidentan je i iz ovih podataka pa će tako pacijent u Osijeku na prvi pregled kardiologa čekati prosječnih 21 dan, a u Splitu – 200 dana.

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | Komentiraj

Novi list 06.05.2017.

NL 06 05 2017

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | Komentiraj

Posljednji pozdrav …

.

.

Danas se opraštamo od cijenjene i poštovane kolegice

2420_Marija_Petkovic.jpg_crop (1)

Prof dr sc Marije Petković

Posvetila je cijeli svoj profesionalni život brizi za najbolesnije sugrađane …

.

.

.

.

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | Komentiraj

Večernji list 18.04.2017.

KOLAPS ZDRAVSTVA

Dugovi se vraćaju novim zaduživanjem, to je put prema zdravstvenom Agrokoru

Na stolu su svi oblici povećanja prihoda – skuplje dopunsko osiguranje, jačanje dodatnog osiguranja te uvođenje košarice standardnih zdravstvenih usluga i prebacivanje velikog dijela usluga u nadstandardne, dakle one koje ćemo dodatno plaćati. I za to se traži politički konsenzus

Dugovi se vraćaju novim zaduživanjem, to je put prema zdravstvenom Agrokoru

AUTORI:
Ivana Rimac Lesički,
Romana Kovačević Barišić

Hrvatsko je zdravstvo na koljenima, a bude li se i dalje glavu zabijalo u pijesak i nastavilo sa selektivnim i vatrogasnim mjerama, umjesto da se prione ozbiljnoj reformi, dogodit će nam se zdravstveni Agrokor. Dođe li do sloma nekad u svijetu hvaljenog javnozdravstvenog sustava, moći ćemo to zahvaliti političarima koji svoje kratkoročne politikantske interese pretpostavljaju javnom interesu, a to je stabilno i održivo javno zdravstvo. Jer sustav nam je bolestan poput čovjeka koji danima dolazi na posao s visokom temperaturom i ignorira je, ne tražeći lijeka.

U Hrvatskoj danas jedan zaposleni uplaćuje u zdravstveni fond za tri čovjeka, naime, novac se izdvaja od plaća 1,350 milijuna građana ili od 33 posto ukupnog broja stanovnika. Za ostale bi trebala uplaćivati država, međutim ona se pokazala kao najneuredniji platiša jer iz godine u godinu oko dvije milijarde kuna na ime te obveze jednostavno ne plati, generirajući tako većinu godišnjeg gubitka u zdravstvu koji se popeo na oko tri milijarde kuna. Nemali novac za zdravstveni budžet težak 23 milijarde kuna. Iako je manjak novca za zdravstvo univerzalni problem, u većini je zemalja taj omjer 50:50, odnosno svaki drugi građanin uplaćuje, što je daleko povoljnije. Smanjenje broja radnih mjesta bitno je pridonijelo tako lošem omjeru, a i plaće iz kojih se doprinosi izdvajaju rastu vrlo sporo. Daleko brže rastu cijene medicinske tehnologije i suvremenih lijekova, sve u svemu, zdravstveni sustavi godišnje poskupljuju oko osam posto. O kolikom je nesrazmjeru riječ, zorno prikazuje ilustracija koju nam je dao Andrija Hebrang.

– Odjel na kojem sam proveo 40 godina rada imao je početkom devedesetih opreme u vrijednosti od oko 200 tisuća maraka. Danas na odjelu imamo tri uređaja čija je pojedinačna vrijednost više od milijun eura te desetak uređaja koji vrijede po nekoliko desetaka do nekoliko stotina tisuća eura. BDP se od tada udvostručio, a vrijednost opreme više se nego udeseterostručila – kaže nekadašnji HDZ-ov ministar. Hrvatsku, nadalje, muči još jedan problem s kakvim se bore i najrazvijenije europske države, a to je starenje stanovništva, što podrazumijeva pojačane potrebe za zdravstvenim uslugama.

Gomilanje gubitaka

Na zdravstvenu skrb u Hrvatskoj godišnje trošimo oko 750 eura po stanovniku i taj se iznos ne mijenja desetak godina, dok Slovenija izdvaja 1500 eura, Češka 1125, Slovačka 970, a Estonija 930 eura. Manje od Hrvatske izdvajaju samo Bugarska, Poljska i Rumunjska. U razvijenim europskim zemljama kao što su Njemačka, Velika Britanija i skandinavske zemlje taj iznos je između 3500 i 6000 eura. Udio plaćanja iz privatnih izvora nam je najmanji u EU, a jedina smo država koja s porastom BDP-a ne povećava izdvajanja u zdravstvo. A novi lijekovi i medicinska oprema i materijali godišnje poskupljuju između 5 i 8%.

Iz svega toga vidi se da sustav nije održiv. Svi ti nesrazmjeri kumuliraju se godinama pa sada ukupni dug u zdravstvu premašuje osam milijardi kuna. Dug je još 2012. godine premašio 11 milijardi kuna, uslijedila je sanacija i upumpano je 6,5 milijardi, no, kao što vidimo, to nije spasilo sustav.

Do kraja mjeseca bit će predstavljene tzv. reformske zdravstvene mjere temeljene na racionalizaciji/kontrolingu, funkcijskom spajanju bolnica i objedinjenoj javnoj nabavi. Međutim, kad bi te mjere i polučile najviši mogući učinak, one nisu dovoljne za pravu sanaciju sustava, priznaje i aktualni ministar.

– Donijele bi uštedu između 500 i 600 milijuna kuna godišnje, što nije ni izbliza dovoljno. Da bi se sanirala otvorena pitanja, problem treba komunicirati na nacionalnoj razini bez predrasuda i neovisno o stranačkim pripadnostima. Jasno treba reći što mi kao narod želimo, hoćemo li zadržati dostupnost i visoku kvalitetu zdravstva koja onda traži i povećanje prihoda – otvoreno će Kujundžić. A pritom svi oblici povećanja prihoda dolaze u obzir pa tako i skuplje dopunsko osiguranje, jačanje dodatnog osiguranja te uvođenje košarice standardnih zdravstvenih usluga i prebacivanje velikog dijela usluga u nadstandardne, odnosno one koje valja dodatno platiti. Neke kategorije koje su sada zaštićene i ne plaćaju zdravstveno osiguranje na tom bi valu ostale bez te povlastice. Takav paket mjera ne isključuje ni privatiziranje dijela osiguranja.

– Onaj tko bude prvi otvorio to pitanje, bit će prvi napadnut, zato je potreban konsenzus o budućnosti hrvatskog zdravstva – kaže ministar, izbjegavajući mogućnost da to bude baš on. – To nije stvar pojedinca. Trebat će nam konsenzus na razini nacije, bez skupljanja političkih bodova kroz saborske istupe i veliku zabrinutost za naciju i siromaštvo naroda. Analizirat će se prednosti i mane svakog od modela, a treba vidjeti i koje su posljedice i štete ako ne učinimo ništa i ostanemo na ovakvom modelu gomilanja gubitaka. Onda ćemo ugroziti sustav, a slomi li se, i dovesti do toga da naša djeca sutra neće imati nikakav sustav – ustvrdio je ministar, ističući kako je nužan oprez da nam se ne bi dogodilo kao nekim zemljama koje su prvo privatizirale bolnice, a sada ih otkupljuju nazad.

I Hebrang smatra da je za rješavanje krize u zdravstvu potrebno suglasje politike i javnosti. – Odluka je na svima nama. Hoćemo li čekati na MR mozga 11 mjeseci i obaviti ga na uređaju starom devet godina, uz liječnika koji prebire po ponudama za odlazak u inozemstvo, ili se odreći malo alkohola, malo cigareta, malo cestarina, malo mobitela, malo kozmetike… i imati bolju sigurnost za naše zdravlje? Ili ćemo i dalje gurati glavu u pijesak, a inozemnim bankama plaćati debele kamate za sanaciju dugova u zdravstvu. Nakon obrane od srpske agresije devedesetih, ovo je najveća odluka naše generacije – uvjeren je Hebrang. Njegov je pokušaj izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti 2004. godine propao, a njime je namjeravao uvesti obavezno dopunsko osiguranje i 15% tržišnog udjela u plaćanju usluga i lijekova (s mogućnošću izmjene tog omjera ovisno o gospodarskim učincima), izuzevši đake, studente, nezaposlene i umirovljenike s mirovinama do 3500 kuna za koje bi dopunsko plaćala država.

– Dug zdravstva od tada do danas iznosio je ukupno 25 milijardi kuna, saniranih od državnog proračuna, za što se država zadužila s kamatama za više od 30 milijardi kuna. Sve je to platio narod koji je istodobno imao sve nižu razinu zdravstvene usluge. Tipična politička odluka neupućenih, ja ih zovem politikantima. Važno je da je sačuvan privid besplatnog zdravstva – zaključuje prof. dr. sc. Hebrang.

– Imamo švedska prava, a albanske cijene, političari lažu da je to moguće, a dugove rješavaju dugom, kao Agrokor – bez dlake na jeziku kaže Nikica Gabrić. – Na klađenje, lutriju i telefon trošimo 16 milijardi kuna godišnje, za automobile plaćamo kasko osiguranje, a nemamo kasko zdravlje?! Rješenja postoje, privatizacija u zdravstvu je nužna, ali nema političke volje da se provede prava reforma. Da, dopunsko treba povisiti 10% prve godine pa 10% sljedeće. Osim toga, zašto bi liječnici radili popodne kod privatnika, zašto ne unajme prostore bolnice pa da one od toga imaju koristi? Kad bismo se prestali igrati populizma, riješili bismo i stanje u zdravstvu – uvjeren je.

Zastarjela oprema

Bivši SDP-ov ministar Siniša Varga upućuje na to da za spas zdravstva valja prvenstveno provoditi ono što je objavljeno u službenim dokumentima, pozivajući se na Nacionalnu strategiju razvoja zdravstva 2012. – 2020. sa sedam prioriteta: razvoj informatizacije i eZdravstva, jačanje i bolje korištenje ljudskih resursa u zdravstvu, jačanje upravljačkih kapaciteta u zdravstvu, reorganizacija ustroja i djelovanja zdravstvenih ustanova,poticanje kvalitete u zdravstvenoj zaštiti, jačanje preventivnih aktivnosti te očuvanje financijske stabilnosti zdravstva. Podržava ideju konsenzusa.

– Za sustav i pacijente pozitivne mjere podržat ću, pa bile one i gorke pilule. To je luksuz koji ja nisam imao kad je HDZ bio u oporbi – poručuje Varga.

Zanimljiv je prijedlog još jednog bivšeg ministra, Darka Milinovića. Nije stigao u svom mandatu uvesti tzv. zdravi fond, u koji bi se izdvajao dio novca od cijene cigareta. Prve godine tri kune po kutiji cigareta što je oko 1,2 milijarde kuna, pa svake godine po kunu više, što bi treću godinu primjene donijelo dvije milijarde kuna, čime bi se vratili i dugovi pa bi se naknadno moglo i smanjiti doprinose iz plaća. Na taj su prijedlog nedavno podsjetili iz Udruge poslodavaca u zdravstvu čiji je direktor dr. Dražen Jurković bio desna ruka za Milinovićeve vladavine. Najveći problem zdravstva vidi u neuspješnom gospodarstvu i tvrdi kako u ovom trenutku Hrvatska ima 288 tisuća zaposlenih manje nego što bi morala imati za održivost sustava.

– Ako to pretvorimo u financijske pokazatelje i pomnožimo s prosječnom plaćom, razvidno je da nam po toj osnovi nedostaje godišnje 3,5 milijarde kuna. Kad bismo imali taj novac, zdravstveni sustav ne bi imao financijskih problema niti bi stvarao dubioze. Štoviše, imali bismo i potrebnu akumulaciju novčanih sredstava za obnavljanje medicinske opreme koja je sad na razini 85% amortiziranosti. Ne znam nijednu gospodarski zaostalu zemlju u svijetu koja ima dobar zdravstveni sustav osim Kube, ali Kuba je nešto sasvim drugo, čega smo se mi kao dio modernog svijeta, davno odrekli – govori Jurković i podvlači da bez gospodarskog rasta i povećanja BDP-a pacijentima slijedi scenarij prema kojem će sve više zdravstvenih usluga morati plaćati iz vlastitog džepa, što je izravna ugroza standarda svakog stanovnika.

Rasipanje novca

Mjere reforme, odnosno potezi za uštede, kako bi bilo točnije nazvati ono što najavljuje aktualni ministar zdravstva – neće spasiti sustav. Objedinjavanje pojedinih bolničkih odjela neće, smatra Jurković, dovesti do ušteda i, ako se ne pronađu dodatna sredstva financiranja, zdravstvu će se dogoditi sindrom “preopterećenog” motora, odnosno kolaps.

Za istinsku racionalizaciju zdravstva smatra nužnim bolju kontrolu, edukaciju zdravstvenog menadžmenta i smanjenje utjecaja politike, a novac se može namaknuti isključivo gospodarskim rastom.

Budući da zdravstvo jest politika, a ministar uvijek stranački izbor vladajućih, diskutabilno je gdje je granica između političkih i učinkovitih poteza kad je u pitanju taj resor. Ma koliko svi individualno pozivali na konsenzus, činjenica je da do toga još nije došlo kao i da se niz odluka u zdravstvenom sustavu donosi nakon što prođe “sito” političke popularnosti. Tako je i s posljednjim reformama koje ministar zdravstva dovršava, a kojima se razmatralo i ukidanje, odnosno smanjenje nekih prava pacijenata. Svakoj je vlasti zajedničko da taj potez bude posljednja opcija, a bivši HDZ-ov ministar dr. Dario Nakić za kratkog je mandata iskusio što znači donijeti “nepopularnu” mjeru. Samo zbog labave vlasti ondašnje koalicije Nakić je preživio najavu reforme Hitne koja bi se, podsjetimo, u određenim slučajevima naplaćivala 150 kuna. Poskupljenje dopunskog osiguranja za 19 kuna sam je povukao iako je osobno uvjeravao kako je to nužnost jer novca – nema. Kako je tadašnja Vlada pala, Nakić nije došao do bolnica i njihove reforme, a dokument koji je pripremio stoji u ladici.

– Jedna od najvažnijih reformi je reforma bolničkog sustava. Našim prijedlogom predviđeno je jasno definiranje djelatnosti za svaku ustanovu, da se zna tko što i gdje može i mora raditi. Time povećavate iskoristivost kapaciteta, podižete kvalitetu rada, a ne rasipate novac za golo održavanje pogona. Funkcionalno povezivanje ustanova prema razini, državna, viša i niža regionalna te županijska razina, služi da se, kad se ne može riješiti problem u jednoj ustanovi, pacijent upućuje u točno određenu bolnicu više razine, a ne da se, kao sada, ne zna tko i gdje će primiti pacijenta pa nerijetko bolesnici lutaju po sustavu umjesto da se zna red. Smanjio bi se broj bolničkih kreveta za četiri tisuće za nekoliko mjeseci, a zatim za još tisuću u sljedeće dvije godine. Povećao bi se broj kreveta u dnevnim bolnicama. Npr. u KBC-u Zagreb broj kreveta smanjiti za 300, u Osijeku, Rijeci i Splitu po 200, ali i u općim bolnicama. Tada sam kontaktirao većinu ravnatelja koji su bili suglasni s tim smanjenjima. Mijenjala bi se djelatnost u nekim bolnicama pa bi neke bile samo za palijativnu skrb i fizikalnu terapiju umjesto sadašnjih svih odjela. Time bi se izbjeglo njihovo zatvaranje, a istodobno podignula kvaliteta palijativne skrbi u Hrvatskoj koja do sada nije dobro riješena – nabraja dr. Nakić naglaske “svoje reforme”. Još jednog dokumenta koji nije realiziran, ali koji, prema Nakićevoj računici, ne bi bio dovoljan za zaustavljanje gomilanja dugova u sustavu. Smatra potrebnim i uvođenje nadstandarda te promjene u osiguranju. Kad su u pitanju osiguranja i liberalizacija tržišta obveznog zdravstvenog, ekonomist Leo Šunjić, prvi čovjek dopunskog osiguranja HZZO-a, upućuje na oprez i govori o iskustvima drugih, sličnih zemalja.

Višak pretraga

– Pitate li takozvane obične ljude u Slovačkoj, zemlji po mnogo čemu sličnoj Hrvatskoj, reći će vam da nisu sretni zbog te promjene. Pitate li osiguravatelje, oni su jako zadovoljni. Moramo biti jako oprezni, a HZZO možda treba veću autonomiju, moderan menadžment koji razumije trendove i bolji nadzor – govori Šunjić koji ne garantira održavanje cijene dopunskog na sadašnjih 70 kuna. To je moguće, kaže, samo ako se poveća ukupna učinkovitost sustava, ali ako se “nastavi raditi po starom”, ta cijena neće biti moguća. Dodat će da dopunsko Zavoda ima izvrsnu naplatu, ali i da kada se govori o održivosti zdravstva, uvijek se govori samo o novcu kojeg pak, tvrdi, nikad neće biti dovoljno.

– Na zdravstveni sustav treba gledati iz perspektive učinkovitosti, djelotvornosti, kvalitete i, prije svega, “vrijednosti za novac“. Na održivost sustava ja bih gledao iz perspektive uzaludno bačenog novca za koji se nije dobila vrijednost, na bespotrebno učinjene medicinske postupke koje je optimiziranjem primarne službe bilo moguće izbjeći. Na višak novca potrošen na rehabilitaciju koji je bilo moguće utrošiti učinkovitije u prevenciji – nabraja Šunjić.

Upravo takozvani višak pretraga; upućivanje na skupu dijagnostiku bez smjernica često se ističe kao velik generator dubioze zdravstvenog sustava u Hrvatskoj. Pokušaji uvođenja učinkovitijeg sustava dijagnostike i liječenja završavali su dosad na prvom koraku. Sličan je bio scenarij i u španjolskom zdravstvu koje je krenulo u racionalizaciju 2006. godine, a čiji je dio bio i Javier Colás Fustero iz kompanije Medtronic koja je radila s tamošnjim bolnicama na postavljanju učinkovitijeg i efikasnijeg zdravstvenog sustava.

– Naš zdravstveni sustav organiziran je u 17 različitih regija od kojih je svaka nastojala bili najjača u svim specijalnostima. To je značilo višak usluga, što je generiralo neučinkovitost. Da bi se generirala učinkovitost, bili su potrebni specijalizirani centri diljem regija. Krucijalni element je sposobnost da se usvoji inovacija, profesionalizacija menadžmenta u kliničkim odjelima i upotreba digitalnih alata koji su na raspolaganju da generiraju najbolje ishode u pacijenata uz dostupno financiranje. “Value-Based Healthcare” model je koji implicira potrebu da se u kliničkim jedinicama stvori vrijednost svih uključenih faktora, da se brani veza između rezultata u zdravlju pacijenta i troškova – odgovorio nam je Colás koji rješenje za hrvatsko zdravstvo vidi u takvom modelu. Kolike su šanse da se liječenje plaća prema vrijednosti, odnosno prema učinku, u nas će zasigurno ovisiti ponajprije o političkoj klimi, osim ako minus u blagajni ne nametne brža i efikasnija rješenja za smanjenje duga. Još jedna grana u kojoj sigurno “leži” novac je zdravstveni turizam čiji globalni godišnji prihod iznosi 60 milijardi dolara. Podatak je to koji je nedavno ponovio prof.dr.sc. Dragan Primorac, znanstvenik i vlasnik privatne zdravstvene ustanove Sv. Katarina prilikom potpisivanja ugovora o liječenju pacijenata s britanskom grupacijom Operations Abroad Worldwide. Razvoj te grane zdravstva u nas je i dalje individualiziran, vlastitim operacijama pojedine klinike i ordinacije rade s pacijentima iz inozemstva, dok je u Ministarstvu osnovan poseban sektor, ali dosad otamo rezultati nisu izašli.

.

.

http://www.vecernji.hr/hrvatska/dugovi-se-vracaju-novim-zaduzivanjem-to-je-put-prema-zdravstvenom-agrokoru-1163708http://www.vecernji.hr/hrvatska/dugovi-se-vracaju-novim-zaduzivanjem-to-je-put-prema-zdravstvenom-agrokoru-1163708
Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | Komentiraj

Napravi besplatnu web stranicu ili blog na WordPress.com.