Novi list 14.07.2016.

Tehnički ministar zdravstva izazvao kaos u sustavu: Problemi koje je proizveo na jesen će eskalirati

NAKIĆEVA REFORMA NA UDARU UDRUGA

14. srpanj 2016

Napisao: HINA

»Liječnici obiteljske medicine bili su jako zadovoljni sa C1 uputnicom jer je pacijent s njom mogao na jednom mjestu dobiti potpunu obradu prema utvrđenoj dijagnozi. Stoga najavu ograničavanja njihova izdavanja za pretrage samo unutar jedne specijalnosti smatramo korakom unazad.«

.

foto: arhiva NL
.

ZAGREB – Odluka ministra zdravlja Darija Nakića o novim pravilima za propisivanje tzv. internih uputnica (C1) izazvala je kaos u zdravstvenom sustavu, posebno u ordinacijama obiteljske medicine i kod pacijenata koji sada ponovno moraju dolaziti kod svog obiteljskog liječnika po uputnicu za svaku bolničku pretragu, upozorili su u četvrtak predstavnici Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM), Hrvatske udruge koncesionara primarne zdravstvene zaštite (HUKPZZ) i Koalicije udruga u zdravstvu (KUZ).

»Liječnici obiteljske medicine bili su jako zadovoljni sa C1 uputnicom jer je pacijent s njom mogao na jednom mjestu dobiti potpunu obradu prema utvrđenoj dijagnozi. Stoga najavu ograničavanja njihova izdavanja za pretrage samo unutar jedne specijalnosti smatramo korakom unazad«, rekla je na konferenciji za novinare predsjednica zagrebačke podružnice KoHOM-a Vesna Potočki Rukavina.

Loše rješenje za uštede

Ističe kako su se C1 uputnice izdavale najtežim bolesnicima koji su trebali obaviti niz pretraga u bolnici, pa smatra da je ministar takvim činom izabrao loše rješenje za uštede u sustavu. Nakić je, kaže, uputio neobičan dopis bolnicama o novom načinu propisivanja C1 uputnica, za koji su obiteljski liječnici saznali od svojih pacijenata koji su im počeli masovno tražiti nove uputnice.

Potočki Rukavina pritom je navela primjer jednog svojeg pacijenta kojega su odbili primiti u jednoj zagrebačkoj bolnici na temelju interne uputnice, a nakon njegovog inzistiranja da obavi pretragu bio je prisiljem potpisati izjavu da će u roku tri dana donijeti običnu uputnicu ili pregled platiti 265 kuna.

Ograničivanje propisivanja C1 uputnice posebno će se, upozorila je, odraziti na pacijente koji ne žive u gradovima već na selu ili otocima, jer će se po novu uputnicu morati vraćati u svoje selo ili na otok i na taj način dodatno gubiti vrijeme i novac.

Potočki Rukavina je odbacila Nakićevu tvrdnju da liječnici obiteljske medicine izdavanjem C1 uputnice gube iz vida svoje pacijente na godinu dana, rekavši da su obiteljski liječnici u stalnom kontaktu s teškim pacijentima i prate što se s njima događa.

»Ta tvrdnja apsolutno ne stoji. Mi sa C1 uputnicom pacijenta dajemo u ruke našem kolegi kojem vjerujemo da će na najbrži i najsvrsishodniji način najprije doći do dijagnoze i terapije. To znači da sam ja jako zainteresirana za svojeg pacijenta. Teški je pacijent za mene veliki medicinski problem i jako sam zaitneresirana da on što prije dođe do prave dijagnoze i terapije«, kazala je.

Pacijenti će gubiti vrijeme

Predsjednica HUKPZZ-a Josipa Rodić upozorila je kako se vraćanje propisivanja uputnica na razinu primarne zaštite gubi na vremenu jer se naručivanjem na dijagnostičke pretrage kod obiteljskog liječnika, za razliku od naručivanja unutar bolnice, dobivaju kasni termini pa pacijent na pretrage čeka od tri do 12 mjeseci.
U ime oboljelih od reumatskih bolesti, predsjednik udruge Remisija Nenad Horvat poručio je da će promjena načina upućivanja za te pacijente, kojima je C1 uputnica omogućavala ranu dijagnostiku, predstavljati veliki teret i maltretiranje.

Predsjednik KUZ-a Ivica Belina procijenio je da će problem ograničavanja C1 uputnica eskalirati na jesen, s obzirom da su se toj udruzi dosad mahom javljali zabrinuti pacijenti koji strepe kako će se to odraziti na njihovo daljnje liječenje. Smatra kako će ta odluka otežati rad liječnika u primarnoj zaštiti i bolnicama, a zbog takvog »prebacivanja loptice« najviše patiti pacijenti.

Belina je upozorio da je odluka o C1 uputnici donesena bez potvrde Upravnog vijeća HZZO-a koje je jedino ovlašteno za to, pa je upitna i njezina valjanost.

.

.

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | Napišite komentar

Nove uputnice

Nejasan dopis Ministarstva izazvao kaos u bolnicama

Zbog svih nedoumica postupa se različito po županijama što znači diskriminaciju pacijenata – tvrde u KoHomu

Dario Nakić, ministar zdravlja

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Dopis o promjeni načina izdavanja uputnica koji je ministar zdravlja dr. Dario Nakić uputio bolnicama još je jedna od promašenih odluka tehničkog ministra zdravlja, koji kao da nikada nije radio u zdravstvu, i to na štetu pacijenata, poručila je predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHom) Vikica Krolo.

Obiteljskim liječnicima nije jasno zašto ministar Nakić minira model upućivanja koji je osmišljen da pacijentima olakša obradu, bez nepotrebnog šetanja po nove uputnice za pretrage i preglede koje indicira bolnički liječnik.

– Nejasne upute poslane bolnicama oko propisivanja C1 uputnice izazvale su potpuni kaos u većini hrvatskih bolnica, koje su prestale propisivati interne uputnice, pa i one za tri kontrole nakon bolničkog liječenja. Zbog svih nedoumica postupa se različito po županijama što znači diskriminaciju pacijenata – govori dr. Krolo.

Prednosti novog modela upućivanja koji je uspostavljen unazad nešto više od godinu dana za pacijente su goleme, ističu u KoHomu, a ujedno su i u skladu sa europskom praksom, prema kojoj se pacijent koji je jednom upućen na sekundarnu razinu zdravstvene zaštite ne vraća obiteljskom liječniku do potpuno završene potrebne obrade.

– Zahtijevamo da se već izdane uputnice prihvate kako se pacijenti ne bi vraćali po nove uputnice i njihova obrada odugovlačila mjesecima, a obiteljski i bolnički liječnici radili dvostruki administrativni posao. Zahtijevamo i da se novi model upućivanja nastavi provoditi – poručuje KoHom.

U HZZO-u kažu da su zatražili dodatna objašnjenja od Ministarstva zdravlja za već izdane uputnice i naručene pacijente s obzirom na to da vrijede 180, odnosno 365 dana.

Ministar Nakić pak ponavlja da se uputa odnosi na interno upućivanje od bolničkih specijalista jedne djelatnosti u drugu, da obiteljski i dalje upućuju na ciljan specijalistički pregled, a da je smisao približiti pacijenta obiteljskom liječniku.

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | Napišite komentar

Novi list 05.07.2016.

Dosadašnji v.d. jednoglasno izabran za ravnatelja: Davor Štimac i dalje na čelu KBC-a Rijeka

5. srpanj 2016

Napisao: Barbara Čalušić

Bio je jedini kandidat, a uskoro se očekuje i odluka ministra zdravlja  kojom će biti potvrđen  Štimčev četverogodišnji manadat na čelu KBC-a

Ispunio je sve uvjete tražene u natječaju – prof. dr. Davor Štimac / Snimio Sergej DRECHSLER / NL arhiva

 

RIJEKA:  Upravno vijeće KBC-a Rijeka jučer je jednoglasnom odlukom izabralo prof. dr. Davora Štimca za ravnatelja ove ustanove. Na natječaj koji objavljen prije nešto više od mjesec dana pristigla je samo njegova prijava, a prema riječima prof. dr. Harija Bezića, predsjednika Upravnog vijeća KBC-a Rijeka, uskoro se očekuje i odluka ministra zdravlja kojom će biti potvrđen Štimčev četverogodišnji manadat na čelu KBC-a Rijeka.

– Prof. dr. Štimac ispunio je sve uvjete tražene u natječaju za ravnatelja ove ustanove, a to uostalom dokazuje i njegov dosadašnji rad, najprije kao sanacijskog upravitelja, a potom i kao vršitelja dužnosti ravnatelja KBC Rijeka. Riječka je bolnica među vodećim institucijama u zemlji i uvjeren sam da će prof. dr. Štimac i dalje dobro obavljati svoj posao u interesu svih građana, poručio je Bezić.

Smanjivanje rashoda

Dosadašnji v. d. ravnatelja KBC Rijeka u svom je programu naveo da će se financijsko poslovanje bolnice priagoditi okvirima koji su zadani limitima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, uz ciljano povećanje onih aktivnosti koje se plaćaju izvan osnovnog limita.

Kao imperativ naveo je smanjivanje rashoda u medicinskom dijelu kroz racionalnu laboratorijsku i radiološku dijagnostiku, dežurstva i pripravnosti, kao i u nemedicinskom dijelu kroz poboljšanje i ubrzavanje procesa javne nabave i poboljšanja naplate usluga za bolničke i polikliničko-konzilijarne bolesnike.

Štimac u programu spominje plan nove bolnice kao strateškog cilja, ali u kontekstu da je do potpunog preseljenja u novu bolnicu potrebno održavati postojeću prostornu infrastrukturu, bez većih arhitektonskih i građevinskih promjena.

Štimac također reorganizaciju dežurstava i pripravnosti, podizanje kvalitete praćenja odjelnih bolesnika tijekom vikenda kao i funkcionalnu sistematizaciju nemedicinskih službi. Kad je riječ o nemedicinskom kadru, Štimac najavljuje racionalizaciju broja zaposlenih i dodatno smanjenje stope bolovanja u riječkoj bolnici.

Po pitanju ljudskih resursa, novi ravnatelj obećava transparentnost kriterija napredovanja i uvjeta za zapošljavanje novih radnika. U tu svrhu, riječki KBC bi prema njegovoj najavi trebao uskoro dobiti i HR službu.

Edukacija zaposlenih

Kad je riječ o pacijentima, Štimac kaže da će bolnica kojoj je na čelu posebnu pažnju usmjeriti na unaprijeđenje komunikacije bolničkih zaposlenika i pacijenata, kroz posebnu edukaciju zaposlenih. Nastavit će se suradnja s udrugama bolesnika i intezivirati suradnja s primarnom zdravstvenom zaštitom.

Na području znanstvenog i stručnog potencijala bolnice novi ravnatelj u svom programu najavljuje financiranje jednomjesečnih programa za mlade specijaliste i specijalizante u inozemstvu, kao i edukaciju za medicinske sestre. Tu je i suradnja s Medicinskim fakultetom i riječkim Sveučilištem, kao i s ostalim zdravstvenim ustanovama.

–  KBC Rijeka vodimo kao dinamičnu ustanovu usmjerenu prema napretku i izvrsnosti u svim područjima djelovanja. Integracijom kliničke prakse, nastave i istraživanja, nastojat ćemo postaviti visoke standarde u pružanju medicinske skrbi. Samo tako možemo zadovoljiti sve želje i potrebe bolesnika koji nam gravitiraju, kao i privući pacijente iz drugih dijelova Hrvatske i inozemstva, izjavio je novi ravnatelj KBC Rijeka, naglasivši da je među glavnim operativnim ciljevima i dovršenje prve faze nove riječke bolnice.

Na dnevni red sjednice Upravnog vijeća uvršten je i  prijedlog dosadašnje predstavnice Sindikata zdravstva Hrvatske Radmile Čahut Jurišić o isplati regresa, no nitko od članova prijedlog nije prihvatio, sve dok, kako je rečeno, ministar ne odluči suprotno.

.

.

.

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | Napišite komentar

Novi list 29.06.2016.

Ograničava se izdavanje C1 uputnica, UHP poručuje: Nakiću, razumijete li uopće osiromašeni puk kada se razboli?

UDRUGA HRVATSKIH PACIJENATA

29. lipanj 2016 18:16

Napisali: HINA , P. N.

“Molimo Vas u ime života i zdravlja osiromašenog hrvatskog puka nemojte to činiti, to bi bilo nehumano i štetno rješenje za osiromašene i oboljele koji nemaju veza i novca”, stoji u otvorenom pismu

Snimio Denis LOVROVIĆ

Ministarstvo zdravlja potvrdilo je u srijedu izmjene u postupku upućivanja pacijenata u specijalističku zdravstvenu zaštitu, na način da se C1 uputnice ograničavaju na preglede unutar iste specijalizacije.

Uputu o tome bolnice su dobile 17. lipnja, a kao jedan od razloga u Ministarstvu ističu podatke Svjetske banke prema kojima obiteljski liječnici u Hrvatskoj znatno više šalju pacijente na pretrage u bolnice nego u drugim zemljama EU.

Naglašavaju da postupak upućivanja ostaje isti kao i dosad za onkološke pacijente i kandidate za transplantaciju.

C1 uputnice HZZO je uveo u rujnu 2013. Izdaju ih liječnici primarne zdravstvene zaštite za pregled i cjelovitu obradu u specijalističkoj zdravstvenoj zaštiti. Kada su uvedene, bilo je zamišljeno da tijekom godine dana pokrivaju sva bolnička izvršenja vezana uz uputnu dijagnozu.

Među razlozima uvođenja sadašnjih ograničenja u Ministarstvu navode i potrebu da se izbjegne “lutanje pacijenata u sustavu”.

Pacijenti su se, kažu, dosad mogli naći u situaciji da mjesecima budu na bolničkoj dijagnostičkoj obradi, a da njihov obiteljski liječnik ne zna što se s njima zapravo događa.

Napominju i kako su imali brojne zamolbe obiteljskih liječnika koji žele imati veću ulogu u praćenju liječenja svojih pacijenata, umjesto da ih samo “administratorski upućuju na dijagnostičke preglede”.

Upozoravaju da je primjetan i povećan broj dijagnostičkih postupaka koji su u konačnici značajno povećali liste čekanja.

Primjerice, podatci iz Izvješća Svjetske banke o javnim politikama u Republici Hrvatskoj za 2016. godinu, govore “o alarmantnim podacima o visokim stopama uputnica iz primarne skrbi u hrvatskim bolnicama od 25 posto”. Usporedbe radi, uobičajeni raspon unutar prosjeka europskih zemalja iznosi od 5 do 12 posto.

Podatci ukazuju i na to da poboljšanje rada primarne zdravstvene zaštite ima ulogu u racionalizaciji pružanja bolničkih ustanova kao i poboljšanje preventivne zdravstvene zaštite kako bi se unaprijedili rezultati u zdravstvu, navode u Ministarstvu.

Udruga hrvatskih pacijenata tim je povodom uputila otvoreno pismo ministru zdravlja, Dariju Nakiću.

“Poštovani gospodine Ministre

zašto uporno mijenjate ono što je odlično postavljeno u solidarnom javnom zdravstvenom sustavu (SJZS) prema nama oboljelima po nama na puno lošija rješenja gdje svi oni oboljeli koji nemaju novca i veza se udaljavaju od dostupnosti prava na liječenje. Put do specijalista im izgleda sve više otežavate a mi u UHP smatramo da je Vaša zadaća da nam taj put morate olakšati. Znate li Vi da su bolnički hodnici iza 12, 13 sati uglavnom prazni. Zašto te slobodne kapacitete ne stavite u punu funkciju.

Pitamo se zaista je li Vi uopće razumijete osiromašeni hrvatski puk kada se razboli.

Ukinuli ste po nama odličan „Program plus i 72 sata“ koji je po nama bio po mjeri svih teško oboljelih. Ukinuli ste već 4 mjeseca taj program od 72 sata koji je bio nada za nas oboljele u spas i ulazak bez stresa u program dobivanja smjernica obrade ili liječenja a nove rokove niste ni do danas donijeli.

Pitamo Vas zašto niste donijeli nove rokove i je li to zbog toga što Vi ne razumijete položaj nas oboljelih koji nemamo veza i novca (to je po nama većina našeg puka) u SJZS?

Sada čujemo najavu ukidanja ili ograničavanja Uputnica C1.

Molimo Vas u ime života i zdravlja osiromašenog hrvatskog puka nemojte to činiti, to bi bilo po nama u UHP-a vrlo nehumano i štetno rješenje za osiromašene i oboljele koji nemaju veza i novca.

Mi oboljeli i UHP-a smo godinama tražili ovakvo rješenje kao što je sada sa uputnicom C1( i ne samo sa uputnicom C1) to je bilo odlično rješenje i zadovoljni smo sa mogućnostima koje pruža uputnica C1. S njom je pacijent mogao na jednom mjestu dobiti potpunu obradu prema utvrđenoj dijagnozi.

Oboljeli kada bi došao u bolnicu sa uputnicom C1 bi bio obrađen tu na jednom mjestu i nije se ponižavajuće šetao od bolnici do obiteljskog liječnika (gdje nekada treba čekati na uputnicu cijeli dan).. i ponovo sa uputnicom u bolnicu to je zaista bilo maltretiranje i ponižavanje nas oboljelih kao „stoke sitnog zuba“

Ne želimo vjerovati da Vi ponovo hoćete vratiti odlična rješenja na vrlo loša po nas pacijente.

Ovu Vašu najavu mogućeg ograničenja uputnica smatramo korakom unazad jer će za svaku pretragu trebati tražiti novu uputnicu, nepotrebno šetati teško oboljelie od bolnica i obiteljskih liječnika i natrag u bolnice. Strašno, po nama ako je to doista istina pitamo se jeste se Vi totalno odnarodili i koliko Vi doista razumijete nas oboljele i funkcioniranje SJZS? Je li Vam doista nešto zaći patnja teško oboljelih.

Molimo Vas nemojte kažnjavati teško oboljele jer oni su ionako kažnjeni svojom bolešću i pustite sve humane i odgovorne liječnike da jednostavno liječe na najlakši mogući način svoje oboljele a ako ima liječnika koji to ne rade ili pružaju otpor, njih „natjerajte“ neka zarade svoju plaću i prestanu „kukati“a možda i lobirati za tajkunizaciju SJZS a ne ukidati odlična rješenja kao što je uputnica C1

Umjesto ukidanja ili ograničavanja odličnih rješenja predlažemo Vam: zabranite miješanje praksi, stavite slobodne bolničke kapacitete iza 13 sati u punu funkciju, uvedite informatizaciju u bolnički sustav i maknite otpore za to….itd. Informatizacija bolničkog sustava dugo godina je najavljivana ali vidimo ništa od toga…. u razgovoru sa ljudima koji se bave informatizacijom kažu nam da je to moguće napraviti za 6 mjeseci.

Možda niste upoznati obiteljska medicina je informatizirana već 7-8 godina i to je odlična stvar. Pitamo Vas zašto nije uspjela informatizacija bolničkog sustava i tko je odgovoran za to?

Vi govorite da nisu dovoljno upoznati naši obiteljski liječnici sa našim liječenjem preko uputnice C1….molimo Vas uozbiljite se gospodine Ministre, nisu u ovom slučaju problem obiteljski liječnici i nemojte molimo Vas vašim lošim rješenjima otežavati rad obiteljskim liječnicima i nama teško oboljelim.

Ako ima propusta ili zloupotreba u SJZS sankcionirajte to a ne ukidati ono što je po nama odlično za nas pacijente u SJZS.

Mi u UHP-a smatramo da bi se najavljeno ograničenje moglo jako negativno odraziti na zdravlje bolesnika, jer bi se pretrage nepotrebno vremenski razvukle.

Po nama trpilo bi i gospodarstvo, jer bi se gubilo mnogo više radnih dana.

Molimo Vas ne ubijajte nam nadu i ne donosite nam veću patnju. Molimo odustanite od ovih i sličnih loših nakana.

U očekivanju uvažavanja ovog našeg krika i pozitivnog odgovora želimo Vam obilje zdravlja sa prve crte oboljelih.

U dobroj vjeri.

S poštovanjem Marijo Drlje”, stoji u pismu UHP-a.

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | Napišite komentar

Novi list 12.06.2016.

NEUSPJEH
Sustavu zdravstva fali bar 288 tisuća zaposlenih: Trenutni minus 2 i pol milijarde kuna

 

Kada bismo imali još toliko zaposlenih, imali imali bi 3,5 milijarde kuna više u zdravstvu, upozorio je Dražen Jurković, naglašavajući da je ključni problem – hrvatsko gospodarstvo

.

GROŽNJAN  Sve dosadašnje reforme zdravstvenog sustava nisu uspjele riješiti dug koji taj sustav stvara. Manjak u zdravstvu u ovom trenutku iznosi barem 2,5 milijardi kuna, a može li se dug smanjiti samo reformama u zdravstvu ili je spektar promjena puno širi, pokušali su odgovoriti sudionici simpozija Mediji i zdravlje čije je 15. izdanje ove godine održano pod znakovitim naslovom »Duh/g vremena«.

Iako se pri posljednjoj sanaciji sustava zdravstva u njega usmjerilo 3,5 milijardi kuna, zdravstvo i dalje bilježi gubitke. Tako smatra aktualna zdravstvena administracija koja je i zaustavila proces sanacije bolnica, najvećih potrošača u sustavu.

Pomoćnik ministra zdravlja Denis Kovačić primjećuje da se zdravstvo stalno sanira, ali ni danas nije sanirano.

– Manjak u zdravstvu iznosi najmanje 2,5 milijarde kuna, neki kažu i više. Imali smo pokušaj centraliziranog upravljanja procesima kroz sanaciju bolnica i dodatno uloženih 3,5 milijarde kuna. Zatečeni dug pokazao je da nešto s procesom sanacije ne štima, kaže Kovačić. On priznaje da politička situacija možda utječe na provođenje predviđenih reformi, ali su same reforme, kako ističe, dobro zamišljene. Prema njegovom mišljenju potrebno je napraviti redizajn nacionalnog plana bolnica, srediti stanje s listama čekanja te srediti zakonsku regulativu. Donošenje novih zakona o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju planira se iduće godine.

Zapetljali se u inovacije

Član saborskog Odbora za zdravstvo i pomoćnik ministra zdravlja u bivšoj vladi Dragan Korolija Marinić, smatra da nema nikakve potrebe za kretanjem iz početka kad je u pitanju reformiranje sustava. Osam reformskih mjera koje je zacrtala bivša zdravstvena administracija, prema njegovom mišljenju, trebalo je samo nastaviti.

– Nova se administracija, međutim, zapetljala u neke svoje inovativne metode koje nisu dale rezultate. Rezultati rada ovog Ministatsva zdravlja jednaki su rezultatima rada ove Vlade, dakle oni ne postoje. Ukinuti su programi koji su donosili dobrobit pacijentima, a najavljeni su neki koraci koji su srećom povučeni, kao što je povećanje dopunskog zdravstvenog osiguranja, navodi Korolija Marinić.

Ne slaže se da sanacija bolnica nije uspjela, kako kaže, sanaciju treba gledati u četverogodišnjem razdoblju: prve tri godine bolnice su stvarale dodatne obveze, a prošla godina će ostati zapamćena kao prva godina u kojoj je zdravstveni sustav poslovao pozitivno.

– Počeli su se vraćati dugovi i obveze su smanjene za 300 milijuna kuna. Prošla je godina bila prva godina u kojoj je sustav počeo poslovati pozitivno i vraćati svoje obveze, ističe Korolija Marinić.

Prosjek u EU

Problem duga u zdravstvu, prema mišljenju većine, ipak se ne može riješiti promjenama unutar zdravstvenog sustava. Direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu Dražen Jurković, uzroke dugova u zdravstvu vidi u stanju gospodarstva, ali činjenici da država ne poštuje vlastite zakone kad je zdravstvo u pitanju.

– Ključni problem hrvatskog zdravstva je hrvatsko gospodrastvo. Nama nedostaje 288 tisuća zaposlenih u odnosu na prosječan broj zaposlenih u Europskoj uniji. Kada bismo imali još toliko zaposlenih, imali imali bi 3,5 milijarde kuna više u zdravstvu, upozorava Jurković.

Nekadašnji zamjenik ministra zdravstva kaže da je o sanaciji nezahvalno govoriti jer ispada da je netko neuspješan, a gubi se iz vida činjenica da novac nedostaje jer sustav ne dobiva novac koji mu zakonski pripada. To je, kako kaže, nepoštivanje zakona od strane Ministarstva financija i Vlade. Procjene neisplaćenih zakonskih sredstava u razdoblju od 2012. do 2016. iznose vrtoglavih 7,8 milijardi kuna. Ako se uzme u obzir da je u istom razdoblju za sanacije sustava utrošeno 6,7 milijardi kuna, ispada da bi zdravstvo da je dobilo sva sredstva koja mu zakonski pripadaju danas imalo više od milijarde kuna viška.

.

.

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | Napišite komentar

Novi list 10.06.2016.

Novi list 10 06 2016

.

.

.

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | Napišite komentar

Novi list 23.05.2016.

Umirovljeni ravnatelj KBC-a Rijeka dr. Maksim Valenčić: Dok je ministar liječnik, reforma ne može uspjeti

ZDRAVLJE I POLITIKA

23. svibanj 2016 14:32

Napisao: Ljerka Bratonja Martinović

Bolnica nije politička ustanova. Nigdje se ravnatelji ne smjenjuju na ovakav način, osim u zemljama s diktaturom. Bolnice moraju voditi ekonomisti s dugogodišnjim radnim iskustvom u bolnici, a funkcija ravnatelja ne smije biti podložna redovitom reizboru – upozorava dr. Valenčić

Bolnice vode politički podobni kadrovi, koji se mijenjaju sa svakom smjenom vlasti – Maksim Valenčić / Snimio N. Reberšak

Najavljena reforma zdravstva nije reforma, a potezi poput outsourcinga, reforme hitne, poskupljenja dopunskog osiguranja, uvođenja nadstandarda, neće izliječiti zdravstveni sustav kojem treba hitna terapija, upozorava Maksim Valenčić, umirovljeni riječki urolog, bivši predstojnik Klinike za urologiju KBC-a Rijeka i prvi ravnatelj riječkog KBC-a u Hrvatskoj. S liječnikom poznatim po uspješnim transplantacijama, ali i po tome što je u vrijeme štrajka liječnika prekinuo godišnji odmor da bi radio, razgovarali smo o stanju u bolničkom sustavu i greškama koje zdravstvena administracija ponavlja nastojeći ga reformirati.

Rizici outsourcinga

O rizicima outsourcinga Valenčić svjedoči na primjeru bolnice u Dortmundu, gdje je sam radio. Ujutro bi došao kombi sa spremačicama, one bi za dva sata počistile i otišle, a bolnica je ubrzo opet bila prljava do sutradan. Da je riječ o promašenom modelu, potvrđuje i primjerom švedske bolnice Sunderby, koja je početkom 2000-ih proglašena najfunkcionalnijom bolnicom u Europi.

– Tamo su tijekom prvih šest mjeseci dali kuhinju u outsourcing, ali su onda raskinuli ugovor sa zakupcem. Nekoliko mjeseci bilo je sve u redu, da bi onda kvaliteta obroka drastično pala. Dok mi razmišljamo o outsourcingu tehničke službe, u podrumu te bolnice napravili su pravu malu tvornicu, gdje proizvode čak i relativno komplicirane dijelove mehaničkih uređaja. Vrata za psihijatriju, koja pacijenti redovito razbijaju, proizvode sami – ilustrira Valenčić.

Dr. Valenčić urologiju je specijalizirao u Njemačkoj, gdje nije stekao samo vrijedno stručno iskustvo, nego se upoznao s organizacijom i funkcioniranjem primarne i specijalističke zdravstvene skrbi, a osobito bolničke. U riječku bolnicu se vratio 1984., »jasno, uz pomoć veze, jer to kod nas nikad drukčije nije išlo«. Krajem 1990. godine postao je ravnateljem KBC-a Rijeka, a nakon dvije godine mandata napustio funkciju, razočaran jer nije uspijevao uvesti promjene. Jednako su neuspješno završila i četiri njegova kasnija pokušaja da ministrima zdravlja sugerira mjere za efikasnije zdravstvo.

– Mislio sam da je nešto moguće promijeniti u sustavu, ali sam ubrzo shvatio da nije tako. Ostao sam na čelu KBC-a dvije godine samo zato što je buktao rat – prisjeća se Valenčić. Namjera mu je, kaže, bila bolnički sustav učiniti efikasnijim, ali se pokazalo da za to nije bilo sluha ni u bolnici, ni u politici. Našem su zdravstvu, kaže, potrebne 3D promjene: depolitizacija, debirokratizacija i decentralizacija. Jedna od ključnih promjena da bi bolnički sustav prestao proizvoditi dug po njemu je depolitizacija bolničkih uprava. Jedino tako, upozorava Valenčić, zdravstvo može ići naprijed.

Imamo samo vrhunske pojedince, ne i bolnicu

Dok se diže pobuna zbog novog rangiranja bolnica, Valenčić smatra da je jedna vrhunska bolnica Hrvatskoj dovoljna.

– Uz dugotrajnu negativnu selekciju, bojim se da niti jedna naša ustanova nije vrhunska. Imamo samo vrhunske pojedince. Ne bi bilo dobro administrativno ograničavati liječnike u radu, jer i u manjim sredinama ima talentiranih i dobro educiranih liječnika. Zadarski urolozi rade fantastičnu laparoskopiju, i treba im omogućiti da to rade, neovisno o statusu koji bolnica ima. Ali se događa i da liječnici neodgovorno uče i vježbaju na vlastitim pacijentima.

Kako do ušteda?

– Ovo uopće nije reforma, nego pretakanje iz šupljeg u prazno. Svakom novom ministru do sad usta su bila puna zdravstvene reforme, a osim djelomične privatizacije primarne zdravstvene zaštite, ništa se bitnog nije dogodilo. Može netko biti izvrstan specijalist, ali to ne znači da je u stanju kreirati reformu zdravstva. Osim toga, novi ministar uvijek dolazi u ministarstvo gdje praktično oduvijek rade isti ljudi. Da bi se o reformi moglo razmišljati, čovjek mora dobro poznavati unutarnju strukturu zdravstva i imati veliko iskustvo u vezi sa zdravstvenom politikom – kaže Valenčić. Hrvatskoj, dodaje, ne trebaju novi modeli. »U svijetu je sve već izmišljeno, treba samo dobro proučiti gdje se i što događa, i uz prethodnu dobru procjenu pokušati posložiti i primijeniti najbolja iskustva drugih. Postoji izreka da smokve ne rastu u Norveškoj, pa ne mora baš sve ono što je primjereno Norveškoj odgovarati i nama«, upozorava ugledni liječnik.

Četvorici ministara, od Milinovića pa nadalje, pisao je o iskustvima Švedske i Njemačke u pogledu naplate participacije za zdravstvene usluge, sustava dežurstava, fakturiranja usluga od strane bolnica. Na svim tim točkama, tvrdi, mogle bi se postići značajne uštede. Koliko se može uštedjeti na javnoj nabavi, svjedoči i sam:

– Svojedobno sam vodio objedinjenu nabavu kirurških konaca za cijeli KBC Rijeka i ustanovio da nam svi nude konce jednakog kemijskog sastava, pod različitim komercijalnim i generičkim imenima. Uspjeli smo smanjiti godišnji plan za 30 posto, za oko dva milijuna kuna. Poznati brand, čiji su mi predstavnici rekli da nam »ne mogu prodati mercedes po cijeni fiće, na kraju je toliko spustio cijenu da su na javnom natječaju dobili više od 70 posto naše narudžbe – navodi Valenčić koji nije za objedinjenu nabavu na nacionalnoj razini jer su tako šanse za korupciju, tvrdi, daleko veće.

Ministrove »packe«

Korupciju bi iskorijenio promjenom koncepta upravljanja bolnicom. Nijedna reforma neće uspjeti sve dok ministar bude liječnik, a bolnice budu vodili politički podobni kadrovi, koji se mijenjaju sa svakom smjenom vlasti.

– Bolnica nije politička ustanova. Nigdje se ravnatelji ne smjenjuju na ovakav način, osim u zemljama s diktaturom. Ministar je u zemljama razvijene demokracije uvijek profesionalni političar, a ne liječnik. Bolnice moraju voditi ekonomisti s dugogodišnjim radnim iskustvom u bolnici, a funkcija ravnatelja ne smije biti podložna redovitom reizboru jer on u protivnom ne može uspostaviti autoritet – upozorava Valenčić. Depolitizacija bolnica stručnjacima omogućava da rade svoj posao. Ovako, bolnice grcaju u problemima, a ministar dijeli »packe« za nerad i neorganiziranost.

– Činjenica je da u nekim bolnicama u 13.30 više nema nikoga. Svojevremeno sam, kao ravnatelj KBC-a Rijeka, dolazio na posao svaki dan u 7.30 i često sam otključavao vrata, a u 16 sati, kad sam odlazio, zaključavao sam vrata uprave. U početku je bilo ljudi koji su kasnili, ali je to ubrzo prestalo. O šefu klinike ili odjela ovisi sve, i način ponašanja i način rada, ali naši šefovi zbog reizbornosti ne uspijevaju ostaviti dubljega traga za sobom – smatra Valenčić.

Ozbiljno bi, kaže, trebalo promijeniti sustav specijalizacija i dežurstava. Specijalizacije su birokratizirane kao u 50-im godinama prošlog stoljeća, s petogodišnjim planovima, a liječnicima još uvijek treba »dekret« za specijalizaciju. »To je suludo, a to liječnička komora nije ni pokušala promijeniti«, upozorava Valenčić. Bolnice, dodaje, trebaju same brinuti za svoje kadrove, kao što je slučaj u zapadnoj Europi.

– U njemačkim klinikama praktično sav posao s pacijentima obavljaju specijalizanti. Oni su stvarni odjelni liječnici, a specijalisti ih nadziru i pomažu im. Vlada nepisano načelo da se uči uz pacijenta, što je najbolji mogući način učenja i tako se dobije specijalist potpuno spreman za samostalan rad. A mladi specijalisti u Hrvatskoj još trebaju raditi nekoliko godina da dostignu tu razinu. Slično je i s dežurstvima: u njemačkim bolnicama, s rijetkim iznimkama, dežuraju samo mladi liječnici, a starija služba je kod kuće, u pripravnosti. Dežurstva se ne računaju kao prekovremeni rad – navodi Valenčić. Hrvatske se bolnice, pak, razbacuju liječnicima jer dežuraju svi, iako specijalizant u dežurstvu i stariji specijalist u pripravnosti zajedno, računa riječki urolog, koštaju manje od jednog starijeg specijalista u dežurstvu. Takvom organizacijom posla vjerojatno bi se smanjio i broj operacija u dežurstvu, a stariji liječnici bili bi svako jutro u bolnici.

Previše velikih i malih šefova

– Na čelu klinika i odjela morali bi biti stručno najsposobniji, bez obzira na znanstvenu titulu i političku podobnost. Svjetski poznati kardiokirurzi Michael DeBakey i Danton Cooley nisu imali nikakve znanstvene titule, pa ni prof. Vinko Frančišković nije bio doktor znanosti. Najbolji je aktualni primjer za to kod nas dr. Branislav Kocman, sa svojim značajnim postignućima na području transplantacije. Nikako ne bismo smjeli od šefova načiniti menadžere, jer to neizbježno vodi u »overtreatment«, gdje se liječi ili operira i onda kad to nije potrebno ili je čak nepoželjno – upozorava Valenčić. U našim je bolnicama, dodaje, previše »velikih i manjih šefova«, pa bi se i tu moglo uštedjeti.

Nepotrebni pregledi

Da ga je neki od dosadašnjih ministara zdravstva poslušao, danas ne bismo imali dopunsko osiguranje, nego participaciju s godišnjim limitom bitno nižim od sadašnjih 3.000 kuna. Slijedeći primjer Švedske, Valenčić zagovara uvođenje visoke jednokratne participacije, u iznosu od 200 kuna za pregled obiteljskog liječnika, specijalistički pregled, pa i pregled u hitnoj. Pacijent bi to plaćao sve dok ne »ispuca« godišnji limit od maksimalno 1.000 kuna, a nakon toga sve bi mu usluge bile besplatne. Cilj je takvog modela, tumači Valenčić, obeshrabriti ljude od nepotrebnog odlaska liječniku i osigurati ravnomjerno raspoređen zdravstveni prihod u cjelokupnoj populaciji.

– Kod nas 1,3 milijuna ljudi, mahom starijih, plaća dopunsko osiguranje, a 800.000 oslobođeno je plaćanja. S druge strane, participacija u Švedskoj postoji i za djecu, ali samo za akutne bolesti. Tako dolazi do izražaja načelo solidarnosti u plaćanju troškova, čega kod dopunskog osiguranja nema. S participacijom od 200 kuna pacijent bi se, priznaje, teže odlučio otići na pregled, ali bi se izbjeglo da pacijent doktoru ide radi dan-dva bolovanja. S druge strane, Šveđani pacijentima ne naplaćuju participaciju ako na zakazani pregled čekaju dulje od pola sata.

A kako bolnice izvući iz minusa? »Kvaka« je, tvrdi Valenčić, u DTS-u, osnovi za obračun bolničkih usluga. Smisao DTS-a je paušalno plaćanje kvalitetno obavljenog posla, a komplikacije koje nastanu pri liječenju financijski su gubitak klinike. Kod nas je informatički software omogućio i fakturiranje komplikacija, što dramatično »napuhuje« račune koje bolnica ispostavi HZZO-u. Previše je, zaključuje, i nepotrebnih pregleda za koje su jednako krivi i »primarci« i specijalisti. U urološkoj ambulanti na Sušaku prije nekoliko godina utvrdili su da 30 posto pacijenata dolazi bez potrebe, a najčešće ih obiteljski liječnik prije upućivanja specijalistu nije ni pregledao. kraj teksta

.

.

Članak je objavljen na: http://novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Umirovljeni-ravnatelj-KBC-a-Rijeka-dr.-Maksim-Valencic-Dok-je-ministar-lijecnik-reforma-ne-moze-uspjeti

Copyright © 2009 Novilist.hr. Sva prava pridržana.

.

.

.

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | Napišite komentar

Healthcare reunion 2016.

Uvodno predavanje Direktora Udruge Poslodavaca u Zdravstvu dr Dražena Jurkovića 05.05.2016.:

.

.

.

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | Napišite komentar

Večernji list 20.05.2016.

Reforma

Evo što obiteljski liječnici traže od države

U povodu najavljene reforme bolničke hitne, pitali smo liječnike iz domova zdravlja kako bi trebalo reformirati primarnu zdravstvenu zaštitu, koji su ključni problemi

 

Liječnici primarne zaštite upozoravaju da su diskriminirani te poručuju da i oni mogu – otići u inozemstvo
Ivana Rimac Lesički

 

Obiteljski liječnici u Hrvatskoj prošle su godine odradili – 50 milijuna posjeta pacijenata, 85 posto građana posjetilo je svojeg doktora, podatak je Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. U prosjeku je od svih pacijenata dvoje tjedno poslano na bolničku hitnu. No, upravo je reforma bolničke hitne prva od mjera nove zdravstvene administracije koja ne može zaživjeti bez promjena u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Konkretno, na primjer, uvođenja obveze dežurstava liječnicima koncesionarima.

Kako će oni na to odgovoriti?, jedno je od mnogih pitanja koja tek slijede. Što treba učiniti sa sustavom, koji su ključni problemi i točke reforme, provjerili smo s liječnicima primarne zdravstvene zaštite koji su upozorili na nelogičnosti svojeg položaja u zdravstvu i poručili kako i oni mogu – otići u inozemstvo.

1. U Nacionalne preventivne programe uključiti primarce

dr. Ines Balint, Samoborski Strmec

Malo je pacijenata koji će ignorirati zahtjev obiteljskog liječnika da donesu uzorke stolice kad im obrazložimo razloge. Tiskanice koje se sada šalju pacijentima su komplicirane, sitno pisane (riječ je o starijoj populaciji). Odziv nakon takvog poziva obiteljskog doktora izuzetno je visok i tako nema potrebe za tiskanicama na koje se troše milijuni kuna! Osim ušteda, postigao bi se i visok obuhvat i pad smrtnosti od malignih bolesti. Odaziv bi bio veći da HZZO ponudi smanjenje DZO polica od 25% onima koji se odazovu ili da naplati DZO više onima koji se ne odazovu, a naplata treba biti i onima kojima je DZO besplatno. Ovakav rad treba posebno vrednovati kao stimulativni dodatni dio izvan limita.

2. Pet besplatnih minuta na HRT-u za edukaciju

dr. Ljiljana Ćenan, Vinkovci

Postoji zakonska obveza plaćanja pretplate HRT-u zbog čega bi HRT trebao imati obvezu da dnevno barem pet minuta udarnog termina ustupi Ministarstvu zdravlja za promociju javnog zdravstva. To je najmanje što može vratiti onima koji ga financiraju. Liječnici (pogotovo obiteljski) sve su više pisari, a sve manje liječnici i učitelji. Pitanjem narodnog zdravlja bave se svi, najviše laici, bez ikakvih kvalifikacija, ali prepuni samopouzdanja. Političari su preslabi (vrlo često neznalice) da bi se oduprli utjecajima lobija i da bi proveli kvalitetnu zdravstvenu kampanju kojoj bi cilj bio promicanje kulture zdravlja, a ne kulture bolesti. Zabrana reklamiranja alkohola i tzv. junk fooda, standardiziranje školskih kuhinja i uvođenje obveze kuhanja u njima, tako da sva djeca dobiju barem jedan kuhani i uravnoteženi obrok dnevno, uvođenje sata tjelesnog odgoja svaki dan. Ukidanje traženja svih mogućih liječničkih potvrda kojima bi liječnik trebao potvrditi da je dijete sposobno za bavljenje plesom, plivanjem, karateom… Tko nije sposoban baviti se npr. plesom?

3. Izjednačite nas s bolničkim liječnicima

dr. Nataša Ban-Toskić, Zagreb

Danas je tek 35 posto liječnika obiteljske medicine u statusu zaposlenika. Taj relativno mali udio liječnika ostao je bez utjecaja na sustav određivanja prioriteta u pristupu rješavanja strukovnih, osobito materijalnih prava, u doslovno svim udrugama liječnika. Bolnički liječnici toliko su brojčano premoćni u svim institucijama da je realno očekivati da manjina nikada neće doći na red. Tako se dogodio nevjerojatan fenomen da su liječnici zaposlenici domova zdravlja, od kojih se u sustavu očekuje jako puno, najslabije plaćeni liječnici u sustavu. Liječnik specijalist obiteljske medicine, primarni ginekolog te primarni pedijatar imaju manji koeficijent nego bolnički specijalist. Obiteljski liječnik prvi je u kontaktu s infektivnim bolestima, psihijatrijskim bolestima i bolestima ovisnosti, prima i rješava i hitne i nehitne, akutne i kronične bolesnike, ide u kućne posjete (na vlastiti trošak jer nije predviđena naknada za prijevoz ni službeno vozilo), radi administrativne i informatičke poslove, radi poslove revizije i vještačenja „gate keaper“ potrošnje lijekova, pomagala, bolovanja te vodi registre za epidemiološka istraživanja Zavoda za javno zdravstvo i HZZO. Na žalost, u nadležnim i vladajućim strukturama, sve navedene odgovornosti, sadržaj i opseg posla, ostao je neprepoznat, tj. obavljeni rad u općoj/obiteljskoj medicini ocijenjen je dodatkom na posebne uvjete rada ocjenom 0-8%! Apeliramo da ispravite vrijednost navedenog koeficijenta tako da ga izjednačite s onim bolničkog liječnika istog stupnja kvalifikacije!

4. Platite dežurstvo po satu

dr. Morena Butković, Pula

Dnevni broj posjeta u ordinaciji obiteljske medicine u Hrvatskoj je 80-120, europski standard 25-30! Dnevni broj pregleda je 25-35, europski standard 10-15! O potrebi administrativnog rasterećenja (ispričnice, potvrde za sve i svašta, putni nalozi) koje nas guši, apeliramo već godinama, dobivamo obećanja i sve ostane na njima. U najavljenoj reformi hitnog trakta kao bitan novi organizacijski moment navodi se uvođenje dežurstava koncesionara vikendom i praznicima!? Pri tome se zaboravlja da dežurstva obiteljskih liječnika postoje! Već godinama u njima sudjeluju zaposlenici Doma zdravlja i koncesionari koji to žele. Uvođenje obveze dežurstava neće riješiti problem bolničke hitne. U mnogim europskim zemljama nema obveze dežurstva. Nije jasno zbog čega se u RH obveza dežuranja želi uvesti samo za ugovorne obiteljske liječnike, zašto se ne omogući nezaposlenim kolegama, umirovljenima kojima treba financijski dodatak na niske liječničke mirovine da također konkuriraju za rad u dežurstvima, ali i drugim liječnicima u sustavu koji to žele. Ovo dodatno opterećenje narušit će kvalitetu i opseg svakodnevnog rada s pacijentima koje ni danas nije zadovoljavajuće s obzirom na to da imamo 3-5 minuta po pacijentu. Hoće li biti nužno uvesti liste čekanja i u ordinacijama obiteljskog liječnika?

5. Nova uloga Domovima zdravlja

dr. Mario Malnar, Vinkovci

Domovi zdravlja trebaju postati dijagnostički centri i tako pomoći dodatnom rasterećenju bolnica, a ujedno približiti osnovnu dijagnostiku pacijentu. Trebaju imati ulogu koordinacije organizacije zdravstvene zaštite na primarnoj razini (grupiranu skupu dijagnostiku koju bi svi koristili, npr. UZV pa i terapiju, npr. male kirurške sale za zahvate koji se mogu odraditi u PZZ-u). U drugim zemljama EU pacijenti ne idu na kirurgiju za male zahvate – to rade kod obiteljskog liječnika. Dom zdravlja mogao bi biti dobar koordinator palijativne skrbi te dobar organizator konzultativnih specijalističkih ambulanti, na primjer dva puta mjesečno dolazi bolnički konzultant u dom zdravlja. Dom zdravlja treba dočekati završenog doktora medicine s fakulteta, imati za njega pripremljen i organiziran stan, beneficirani staž, mogućnost planiranja specijalizacije i ambulantu u koju će on moći nakon specijalizacije raditi, uz njegovo suglasje, a ne nasilno kao sada.

6. Koncesije u nasljeđivanje

dr. Leo Bressan, Rijeka

Primarna zdravstvena zaštita uvijek je bila omiljena igračka svakog novog ministra. Tako je, nakon provedene djelomične privatizacije primarne zdravstvene zaštite, uvedena i precizno tržišno orijentirana kategorija i u zdravstvo – koncesija, s nepripremljenim terenom i nelogičnim ograničenjima: koncesija je “dopuštenje” centralne države nekom poslovnom subjektu da za stjecanje vlastite dobiti može koristiti određena javna dobra. No, u zdravstvu nije utvrđeno o kojim se javnim dobrima radi – zdravlju, bolesti ili sustavu osiguranja zdravstvene zaštite stanovništvu. Pojam koncesije u zdravstvu je dodatno osakaćen zabranom koncesionaru da stekne dobit (što je primarna zadaća postojanja koncesije), ali uz zadržanu obvezu plaćanja reketa centralnoj državi za svoje postojanje, a ne za korištenje nečega što nije određeno i utvrđeno. Jedini korak koji bi omogućio održavanje koncesija kao oblika trajnog i stabilnog pružanja zdravstvene zaštite stanovništvu bila bi mogućnost prenošenja vlasništva ordinacije i posljedične koncesije na novog, mladog, visokoobrazovanog stručnjaka koji bi nastavio tradiciju i način rada koje je postavio sadašnji koncesionar i koji su usklađeni s potrebama građana koje ima u skrbi. Mogućnost prijenosa koncesije na mladog liječnika koji bi bio zaposlen u ordinaciji zadnjih godinu dana, prije odlaska u mirovinu aktualnog koncesionara, bilo bi jedino održivo rješenje u korist ne samo kvalitete stručnog rada već i vraćanja povjerenja stanovništva u zdravstveni sustav.

7. Palijativna skrb – organizirati i platiti edukaciju

dr. Petar Strinić, Imotski

Zašto će obiteljski liječnik zadnji otići u inozemstvo? Koja je razlika u operaciji žuči Hrvata, Irca ili Nijemca? Obiteljski liječnik tijekom 10 ili 20 godina rada stvara suptilne poveznice s okolinom u kojoj živi i radi, a koje su bitne za njegov rad i povjerenje pacijenata. U novoj sredini sve to treba ponovno godinama graditi živeći i radeći u novoj sredini. Uloga obiteljskih liječnika zaposlenika doma zdravlja u palijativnoj skrbi demotivirajuća je jer u većini slučajeva svojim novcem plaćaju odlazak u kućne posjete, dodatni rad im nije plaćen, a edukacije uglavnom nisu ni organizirane ni plaćene. Stoga treba specijalizaciju iz obiteljske medicine izjednačiti sa svim ostalim specijalizacijama, svi stručnjaci koji dolaze u kontakt s palijativnim bolesnikom i njegovateljima moraju proći temeljnu edukaciju iz palijativne skrbi, palijativni kućni posjet može naplatiti samo osoba ili tim koji je educiran. Većina palijativnih bolesnika želi umrijeti u svom domu – da bi se to omogućilo nužno je povećati potporu timu obiteljske medicine – od edukacije do omogućavanja većeg broja sati rada kućne njege ili sestre iz tima.•

 

100

je prosječni dnevni broj posjeta u ordinaciji obiteljske medicine u Hrvatskoj. Preciznije, ovaj je broj između 80-120 dok je europski standard 25-30! Dnevni broj pregleda je 25-35, europski standard 10-15! Na potrebu administrativnog rasterećenja (ispričnice, potvrde za sve i svašta, putni nalozi) , obiteljski liječnici apeliraju već godinama, dobivaju obećanja i sve ostane na njima

50

milijuna posjeta pacijenata obiteljski liječnici u Hrvatskoj odradili su prošle godine. Svojeg doktora lani je posjetilo 85 posto građana, podatak je Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | Napišite komentar

Novosti u reumatologiji

Opatijas 2016

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | Napišite komentar

Napravi besplatnu web stranicu ili blog na WordPress.com. The Adventure Journal Theme.

Prati

Get every new post delivered to your Inbox.

Pridruži se 37 drugih sljedbenika