Novi list 26.04.2016.

Hitni trakt nije brzi trakt: S uputnicom dolazi 7 posto pacijenata, vozilom hitne 19 posto, a ostali sami

Trijaža u KBC-u Rijeka

Napisao: Barbara Čalušić

Odmah po kontaktu s trijažnom sestrom pacijenti se dijele na pet kategorija: u prve tri spadaju životno ugroženi i oni moraju biti  pregledani u roku od pola sata, a pacijenti četvrte i  pete kategorije sigurno mogu pričekati sat-dva do prvog pregleda liječnika

.

Ekipa Hitnog trakta KBC-a Rijeka na Sušaku / Snimio Silvano Ježina
.

Nerijetko se može čuti od pacijenata da su na Hitnoj proveli pet sati, no pacijenti moraju znati da ne čekaju zato jer mi ništa ne radimo, nego čekaju jer mi obrađujemo druge pacijente. To što su kasnije primljeni, ne znači da nemamo pacijenata koji su možda došli nakon njih, ali je njihovo stanje znatno teže i hitnije, objašnjava dr. Ivana Blažević, jedna od 20 specijalizantica i specijalizanata hitne medicine koji se trenutno nalaze na specijalizaciji na sva tri lokaliteta Kliničkog bolničkog centra Rijeka.

Radi se o najvećem broju specijalizanata hitne medicine u jednoj hrvatskoj bolnici, a prvo polaganje specijalističkog ispita iz hitne medicine očekuje se iduće godine čime će riječka bolnica među prvima dobiti specijaliste hitne medicine u Hrvatskoj.

Teška politrauma

Na riječi dr. Blažević, nadovezuje se njezin kolega specijalizant, dr. Mate Matešić koji objašnjava specifičnosti australsko-azijske trijažne ljestvice koja se već treću godinu primjenjuje na Hitnom traktu KBC-a Rijeka i koja pacijente odmah po dolasku i kontaktu s trijažnom sestrom dijeli na pet kategorija koje označavaju sigurno vrijeme čekanja do prvog pregleda liječnika: prvu kategoriju u kojoj liječnik treba opskrbiti pacijenta odmah, drugu gdje pacijenta treba pregledat liječnik u roku od deset minuta te treću gdje pacijentu treba pristupiti u roku od najviše pola sata.

Trijažu provode dobro educirane sestre i tehničari

Trijažu pacijenata na hitnom bolničkom prijemu provode medicinske sestre ili tehničari s određenim brojem potrebnih godina provedenih u hitnoj medicini i položenim treningom trijaže. KBC Rijeka provodi treninge trijaže, a jedna od instruktorica je i Kata Ivanišević, medicinska sestra u Centru za hitnu medicinu riječkog lokaliteta.

– Smatram da su kolege koji provode trijažu dovoljno osposobljeni da prepoznaju hitno stanje što je i bit trijaže koja služi tome da prepozna hitnog pacijenta i da ubrza njegov protok u sustavu što uvelike pomaže samom pacijentu i liječnicima koji rade u hitnom traktu koji su po prirodi posla preopterećeni brojem pacijenata. Drugim riječima, nema govora o tome da su naši pacijenti ugroženi zato što ih naše sestre, koje su visoko obrazovane i rade u sustavu hitne medicine najmanje tri godine, trijažiraju u kategoriju koja nije hitna.

Uostalom, niti jedan pacijent se nakon obrade i pruženog liječenja ne otpušta iz sustava hitne medicine, a da ne dobije preporuku da se u prvom sljedećem mogućem terminu javi svojem liječniku obiteljske medicine. Tako se održava kontinuitet zdravstvene zaštite za svakog pacijenta. Trijaža nam omogućava prepoznavanje hitnoće i pravovremeno zbrinjavanje pacijenta, ističe Ivanišević.

To su životno ugroženi pacijenti, osobito ako se radi o prve dvije kategorije, dok su četvrta i peta kategorija pacijenti koji nisu hitni i koji mogu sigurno pričekati sat, odnosno dva sata do prvog pregleda liječnika. Pacijenti četvrte i pete kategorije koji čine i do polovice svih pacijenata Centra za hitnu medicinu KBC-a Rijeka, kao uostalom na većini hitnih prijema u Hrvatskoj, ujedno su i pacijenti koji su kod najavljene reforme hitne medicine indirektno navedeni kao oni koji će za posjet bolničkoj hitnoj službi, morati plaćati 150 kuna za pregled odnosno 75 kuna ako dobiju neku terapiju.

– Ako imamo reanimaciju ili tešku politraumu, dakle pacijenta prve kategorije, mi isključivo s tim pacijentom provedemo barem sat vremena, kao cjelovit tim hitne medicine koji osim liječnika sačinjavaju i sve medicinske sestre i tehničari u smjeni te portantini i administratori. Paralelno s tim, kod nas u hitni trakt i dalje dolazi pacijent koji je došao primiti cjepivo protiv tetanusa ili kojeg muči desetodnevni kašalj. Kad zbrinemo hitnog pacijenta onda se tek možemo posvetiti ostalim kategorijama, no treba znati da je hitna medicina nepredvidiva jer može se opet dogoditi hitni pacijent, odmah nakon što smo onog prethodnog zbrinuli na nekom od odjela, upozorava dr. Matešić.

Bol u prsima

Njegova kolegica dr. Blažević dodaje:

– Hitni trakt nije brzi trakt. Nama stupanj hitnoće ukazuje na prioritete po kojima ćemo raditi. To ne znači da ćemo zaboraviti druge pacijente, ali po stupnju trijaže znam da imam dva sata da pogledam pacijenta pete kategorije, a prioritet su mi oni gdje na raspolaganju imam samo minutu, deset minuta ili pola sata. Dakle naša dinamika ovisi o hitnoći pacijenta, a ne o vremenu njegova dolaska, ističe dr. Blažević.

U ožujku na Sušaku samo 8% pacijenata 1. i 2. kategorije

U ožujku je na sušačkom Hitnom traktu obrađeno sveukupno 2.676 bolesnika. Od toga je prvu kategoriju bolesnika činilo svega 0,37 posto, a drugu 7,73 posto. Iz treće kategorije bilo je 43,12 posto pacijenata dok su gotovo polovicu i ovaj put činili pacijennti četvrte i pete kategorije, pri je čemu pacijenata četvrte kategorije bilo preko 40 posto.

Kako objašnjava voditeljica Centra za hitnu medicinu na Sušaku dr. Martina Pavletić Peršić, australsko-azijska ljestvica pokazala se najučinkovitijom koja ima najmanju mogućnost pogreške kod trijaže hitnih pacijenata. Hitan pacijent koji je životno ugrožen, kako kaže, u ovom slučaju ne može biti neprepoznat, a svi se ostali trijažiraju prema svojim vodećim tegobama i izmjerenim vitalnim parametrima čime se omogućava objektivan uvid u njegovo stanje.

– U tom slučaju bol u prsima ne može biti ne-hitan pacijent s obzirom da ga taj simptom svrstava u kategoriju tri ili kategorije još veće hitnosti. Trijažni sustav i cijela organizacija rada u Hitnoj službi podređena je tome da hitan pacijent ne bude izgubljen u masi, a ljudi koji su, uvjetno rečeno, manje hitni i dalje ostaju u sustavu.

Kod nas dakle nitko nije u čekaonici već su svi pacijenti u sustavu obrade, tvrdi dr. Pavletić koja potvrđuje da pacijenti na Hitni prijem na Sušaku dolaze većinom samostalno, a najmanje ih pak dolazi s uputnicom od liječnika primarne zdravstvene zaštite.

Kronične bolesti

– Imamo svega sedam posto takvih pacijenata koji dolaze s tzv. hitnom uputnicom ili C2 uputnicom upućeni od svojeg liječnika obiteljske medicine, a sljedećih 19 posto su dovezeni kolima hitne pomoći.

Bolnički hitni prijem na Sušaku bilježi konstantan i vidljiv porast pacijenata svake godine. Procjenjuje se da broj pacijenata koji se ovdje obradi iz godine u godinu raste i do 20 posto. Sušački lokalitet u prosjeku broji oko 100 pacijenata dnevno, a ljeti se taj broj penje i do 120 dok na riječkom lokalitetu taj broj iznosi oko 60 pacijenata.

Kao jedan od razloga liječnici navode opće starenje populacije koje dovodi i do porasta kroničnih bolesti koje često imaju i svoju akutnu sliku. Pritom na Hitni trakt KBC-a na sva tri lokaliteta dolaze pacijenti i iz dvije susjedne županije, Istarske i Ličko-senjske te svih kvarnerskih otoka.

Iako će se budući specijalisti hitne medicine baviti granom medicine koja podrazumijeva težak i iscrpljujući rad, dr. Pavletić kaže da je to ujedno i dio medicine u kojem liječnik može vrlo neposredno vidjeti svoj učinak, a to je najčešće vrlo pozitivan osjećaj koji liječnika ispunjava zadovoljstvom.

Prva linija

– Naši su specijalizanti jako dobro educirani, oni nisu početnici ili stažisti, već liječnici koji se u početku svoje karijere najviše educiraju i mogu najviše dati, ističe voditeljica Centra za hitnu medicinu na sušačkom lokalitetu.

Specijalizanti hitne medicine specifičnost svoje profesije vide u činjenici da predstavljaju prvu liniju tercijarnog odnosno bolničkog sustava što nije slučaj u drugim specijalizacijama. Na hitni trakt može doći svatko u bilo koje doba dana i noći, a kako kaže dr. Matešić, to nije nikakva osobitost Rijeke ili Hrvatske, tako je na svim hitnim prijemima u svijetu gdje neprestano raste opterećenost sustava i broj pacijenata. Kao dodatnu pozitivnu dimenziju ove specijalizacije dodaje i suradnju sa svim ostalim odjelima i specijalnostima unutar bolnice

– Riječ je o dinamičnoj specijalizaciji koja zahtijeva široku bazu teoretskog znanja te poznavanje i provođenje naprednijih intervencijskih postupaka iz raznoraznih grana medicine. Ukratko ovo je vrlo raznoliko i nepredvidivo područje u kojem na temelju često malo podataka i početne dijagnostičke obrade, moramo donijeti brzu odluke i učiniti hitnu i sigurnu intervenciju. Ipak, učinak naših intervencija vidi se odmah i to pričinjava veliko zadovoljstvo u ovom poslu, zaključuje Matešić.

 

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | Napišite komentar

Jutarnji list 17.04.2016.

REPORTERKA JUTARNJEG DVIJE NOĆI PROVELA NA HITNOJ ‘Doktore, malo mi se upalio piercing na pupku, možete li ga pogledati?’

REPORTERKA JUTARNJEG DVIJE NOĆI PROVELA NA HITNOJ 'Doktore, malo mi se upalio piercing na pupku, možete li ga pogledati?'

Tek svaka treća osoba koja dođe na hitni prijam doista jest hitan slučaj. Dvije trećine njih bez ikakvih je posljedica na redovni pregled moglo otići svojem liječniku opće prakse dan poslije

Sat je otkucao točno 22.30 kad je kroz staklena vrata središnjeg hitnog prijama na Svetom Duhu prošao 50-godišnji gospodin prosijede, guste brade.

Na prijamnom pultu neće morati niti sekunde čekati na razgovor s trijažnom sestrom.

Večer je, naime, neobično mirna: žamor u čekaonici prigušeniji je nego što je to uobičajeno, a čak i sanitetska vozila nekako rijetko dolaze iako je vrijeme alergija i poljskih radova zbog kojih su bolnice pune građana s posjekotinama, čak i s odsječenim prstima.

“Dobra večer. Pao sam sa stepenica pa sam došao da mi malo pogledate rebra”, zausti gospodin pa trijažnoj sestri doda zdravstvenu iskaznicu i karticu dopunskog osiguranja.

Sestra je mladolika, ali nipošto neiskusna pa odmah procijeni da bi ozljeda mogla biti manje ozbiljna nego što će je on predstaviti.

“Boli vas?”

“Boli.”

“Od kad vas boli? Od danas?”

“A ne, već tjedan dana. Čujte, trpio sam kol’ko sam mogao, ali sad mi je već prejako.”

“A jeste išli kod svog liječnika?”

“Nisam.”

“Zašto?”

“A što da vam kažem? Nisam, priznajem, ja sam pošten čovjek”, završi pa sjedne u čekaonicu kako bi ga prozvao jedan od liječnika.

Nije uzalud dolazio.

Ovdje, na središnjem hitnom prijamu KB-a Sveti Duh dobit će uslugu o kakvoj mogu sanjati čak i u skandinavskim zemljama.

Za sedam dana stari pad na raspolaganju mu je nevjerojatnih osam specijalista (četiri kirurga, dva internista, neurologa i urolog), osam medicinskih sestara, rentgen, CT, EKG, usluga vađenja krvi, urološke pretrage – gotovo sve osim magnetske rezonance.

Medicinski raj

Ukratko – slika je to pravog malog medicinskog raja na zemlji, mjesta na kojem pacijenti u roku od dva sata praktično mogu dobiti potpunu uslugu, bez šetanja od odjela do odjela, bez izostajanja s posla, a često još i uz mogućnost besplatnog sanitetskog prijevoza.

“Doktore, gospođa moli sanitetski prijevoz. Kaže da je zaboravila broj od sina i sad ga nikako ne može nazvati da dođe po nju. Eto, naprosto joj je broj ispario…”, smiješno je i samoj medicinskoj sestri.

Formalno-pravno za uslugu saniteta nema razloga.

Žena je pokretna, nalazi su redovni, gušenje je prestalo – ali sina nema i nema, a ona se nikako sama ne može vratiti kući.

“To vam je naša tužna svakodnevica. Ljudi zloupotrebljavaju sustav, a račun plaćaju porezni obveznici”, govori mi moj sugovornik, jedan specijalist s kojim sam razgovarala tijekom našeg posjeta objedinjenom bolničkom hitnom prijamu.

Bolje nego u taksiju

Kasnije ću izračunati kako su ti porezni obveznici, u slučaju ove gospođe koja je do bolnice stigla zdrava, samo prijevoz sanitetskim vozilom platili 1225 kuna, kolika je tržišna cijena ove usluge.

Znam, zvuči previše, ali gospođa je ipak dobila bolju uslugu nego što bi ona bila u taksiju.

U njemu, za razliku od sanitetskih vozila, uz vozača nema još i medicinskog tehničara, a u vozilu Hitne pomoći uvijek bude pri ruci i jedan liječnik te oprema za mjerenja vitalnih funkcija, glukometar, umjetni kisik, respirator, EKG, defibrilatori..

Nije loše, posebno s obzirom na to da je usluga potpuno besplatna za pacijenta s dopunskim osiguranjem, često puta neovisno o tome je li riječ uistinu o hitnoj ili kroničnoj poteškoći s obzirom da je sustav postavljen tako da se na hitnost postupka – praktično može pozvati svatko.

A građani to itekako znaju.

U to smo se uvjerili na licu mjesta, tijekom dvije noći, u utorak i srijedu, koje smo proveli s dežurnim specijalistima na hitnom prijamu na Svetom Duhu.

Kao što sam navela, bile su to prilično mirne večeri, ali svejedno je u utorak između 19 i 1 sat u bolnicu ušetalo ili bilo dovezeno 25 pacijenata, od kojih je hitnih, prema svim protokolima i pravilima struke, bilo dvoje.

Jedan gospodin, za kojeg se sumnjalo da je doživio moždani udar, te mladić kojeg je dan prije u šumi ubola neka buba, a tu mu se večer sve do iznad lakta proširila sumnjiva crvena oteklina.

Onaj prvi odmah će biti zbrinut u zasebnu salu te brzo upućen na CT, a momka s ugrizom primit će specijalist internist te mu odmah dati terapiju kako mu se stanje ne bi pogoršalo.

U srijedu je bilo nešto više hitnih slučajeva.

Stigao je, recimo, jedan policajac kojem su povezali razrezani prst, jedna je žena u pratnji prijateljice s hitnog prijama izašla s gipsom na desnoj ruci, a jedan je malaksao, stariji gospodin u hodniku sjedio na svojim nosilima spojen na bocu s kisikom.

Središnji hitni prijam na KB-u Sveti Duh među prvima u zemlji otvoren je 2009. godine, prostire se na 2000 četvornih metara, a za hitne pacijente radi 24 sata dnevno.

Na prvu se vidi da je odlično organiziran, a u isto sam se imala priliku uvjeriti još prije dva mjeseca kad sam tamo dovela prijateljicu koja je pala s bicikla i slomila nos.

Unatoč gužvi, jer je čekaonica te subote u 18 sati bila dupkom puna, moja će prijateljica potpuno zbrinuta iz bolnice izaći za manje od dva sata, s povijenim nosom i nešto recepata.

Fraktura nosa, objašnjava mi trijažna sestra, doista jest slučaj za hitni prijem koji, prema pravilima struke, na red za pregled dolazi vrlo brzo.

Redoslijed čekanja trijažne sestre, kako mi objašnjavaju, određuju prema takozvanoj australsko-azijskoj trijažnoj skali.

To je ljestvica u kojoj sestra hitne pacijente razvrstava po kategorijama hitnosti ispitujući njihovo stanje svijesti, bolnosti, disanja i dišnih puteva.

Imate li sitnog?

Četvrta i peta kategorija su pacijenti koji u pravilu ni po kakvim osobinama ne spadaju u hitna stanja i koji će na pregled čekati i do dva sata, dok će prve tri kategorije kod liječnika dolaziti puno brže – odmah ili nakon maksimalno pola sata čekanja.

Kako je u utorak na Svetom Duhu bilo neobično mirno, svoju će zdravstvenu uslugu, iako nije hitna, jedna djevojka dobiti za manje od deset minuta.

“Ovako, upalio mi se piercing na pupku pa sam došla da mi to pogledate. Bila sam ovdje već zbog toga, prije tjedan dana. Dali ste mi antibiotike”, kaže djevojka pa iz novčanika izvadi zdravstvenu iskaznicu.

“A jeste li otišli zbog toga svojem doktoru?”, upita je sestra, ali joj mlađahna pacijentica lijepo objasni kako ga je posjetila, a on ju je savjetovao neka ode u studio gdje je bušila pupak da joj to čudo fino izvade.

“E, pa jeste bili u tom studiju?”, dalje je ispituje trijažna sestra, a pacijentica potvrdno kimne glavom.

“Jesam, i tamo su mi piercing specijalisti rekli da to nema potrebe vaditi. Ali ja mislim da ima pa sam evo došla k vama”, ponosno progovara te pogledom počne tražiti liječnika.

“Zbilja, ponekad mi se čini da ćemo ovdje morati početi tetovirati…”, dobaci mi jedan liječnik pa pogleda novog mladića koji je upravo ušetao kroz ulazna vrata.

Noga ga, kaže, boli već 20 dana, ali baš danas je neizdrživo.

“Ne, nisam popio ništa protiv bolova niti sam bio kod svog liječnika. Dajte, neka me netko pogleda, i to što prije jer moram ići pokupiti djecu. Googlao sam o svojem stanju, na internetu piše da bi to mogla biti tempirana bomba”, poviče iz čekaonice pa otrči do aparata sa sokovima i kavama.

Brzo će se vratiti do prijemnog pulta.

Bit će da ga je zamijenio s mjenjačnicom jer će trijažnu sestru pristojno zamoliti da mu potrganu novčanicu od 20 kuna zamijeni za cijelu.

“Neće mi je uzeti aparat…”, nezadovoljno joj objasni, ali ga ona zamoli da sjedne uz napomenu da mu baš nikako ne može zamijeniti novac.

Usputni dolazak

Taj nesretnik s nogom (za kojeg ću kasnije doznati da je kući otišao s potpuno čistom snimkom i preporukom da popije tabletu protiv bolova), osobno pridonosi udjelu od 58 posto pacijenata koji su, prema podacima Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, usluge hitnog bolničkog prijema u 2015. koristili neopravdano jer su bez ikakvih tegoba na redovni pregled sljedeći dan mogli otići svojem liječniku opće prakse.

Koliko je stvar apsurdna najbolje pokazuju brojke iz Statističkog ljetopisa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koje uredno bilježi količinu i bolesnička stanja obrađena kroz sustav hitne medicinske pomoći.

U toj godini, samo u sustavu županijskih zavoda za hitnu medicinu, stalno je radio 641 liječnik, od čega njih 143 specijalista, zajedno s još 1410 ostalih zdravstvenih djelatnika.

Sve zajedno, oni su u ordinacijama hitne medicine odradili 510.020 intervencija, u kućama pacijenata odrađeno ih je još 199.807, na terenu ih je zabilježeno nešto malo iznad 117.000, a odradili su djelatnici i 539.515 sanitetskih prijevoza.

Bilo je tu doista mnogo hitnih i teških stanja – poput akutnih infarkta, inzulta, prijeloma, otrovanja, puno duševnih poremećaja – ali i nevjerojatna količina prilično banalnih pojava koje se nikako ne mogu podvesti pod hitna stanja.

Na primjer, u 2014. godini uslugu Hitne medicinske pomoći čak 94 puta, dakle 1,8 puta tjedno, pacijenti su zatražili zbog dijagnoze – pretilosti.

Razroki ste? Stižemo

Dva puta tjedno negdje u Hrvatskoj netko je Hitnu pomoć zvao da bi mu liječnici na kraju dijagnosticirali kifozu ili skoliozu, a zabilježeno je čak pet slučajeva u kojima su liječnici na teren odlazili – zbog razrokosti!

Našlo se na tom popisu i 18.482 slučaja dermatitisa, egzema i urtikarija, 602 puta dijagnosticirana je spondilopatija, a broj nerazvrstanih stanja i “ostalih simptoma i znakova” popeo se na čak 195.664 od ukupno 878.000 zabilježenih stanja i bolesti.

To je statistika županijskih zavoda, a ona koja se odnosi na objedinjene hitne bolničke prijeme govori kako se na njima godišnje pregleda 569.000 pacijenata, uglavnom zbog boli u prsima, trbuhu ili zbog zaduha i trauma.

Pacijenti nerijetko na preglede dolaze usput, u četiri u noći, prije odlaska na more.

Jedan se tako u pet ujutro parkirao ispred bolničkog ulaza, u autu ostavio ženu i djecu, iz gepeka su mu virile ležaljke.

Kaže da živi u blizini i baš je s obitelji krenuo na more kad je osjetio bol u stopalu.

“Rekoh, kad ste mi već usput, da netko to pogleda”, kaže specijalizantu koji je na dežurstvo stigao u 19 sati večer prije.

Nakon što pregleda stopalo (čovjeku nije bilo ništa), na dežurstvu će ostati do sedam ujutro, do pola osam odradit će vizite, nakon toga slijedi sastanak odjela, a kući odlazi oko devet ujutro, kad dovrši papirologiju.

Uz sve dodatke i beneficije, plaća će mu maksimalno iznositi 10.500 kuna, a iskusnijem liječniku popet će se možda do 12.000 kuna neto.

“Razumijem ja ljude, ne čudi me da dolaze po sve i svašta i to je sve podnošljivo kad u bolnicu stižu u neko normalno vrijeme. Ali, kako da budem odmoran i priseban za slučajeve reanimacije, dakle doista hitne situacije, ako ljudi u pet ujutro do bolnice dolaze zbog boli u stopalu”, govori mi ovaj liječnik.

Njegova kolegica neurologinja susreće se s pacijentima koji pate od nesanice.

“Dođu u tri ujutro pa kažu da i inače ne mogu spavati. No, baš su danas odlučili doći na pregled. Što ću, ja sve odradim kako treba, zaključim da pate od nesanice, preporučim im nešto za spavanje i pošaljem ih kući”, govori mi dok ispija tursku kavu uz nadu da će je držati cijelu noć.

Jedan liječnik iz karlovačke Opće bolnice ispričao mi je svoj neobičan slučaj.

U nedjelju, u 18.30 sati, na hitni prijem KB-a Karlovac dolazi jedna majka s 14-godišnjom djevojkom.

Kći na ruci već pet dana ima kožnu promjenu veličine novčića od dvije kune pa traže da je pregleda specijalist.

“Nisam mogao odoljeti izmjeriti tu mikrosporozu i prepisati joj lokalnu terapiju. Gledajte, svi smo za to vjerojatno pomalo krivi – i specijalisti i pacijenti, ali i liječnici opće prakse. Moguće je da bi sustav naplate neopravdanih dolazaka ipak nešto promijenio jer način na koji se hitna pomoć koristi može ići samo na štetu uistinu hitnih pacijenata”, priča mi taj liječnik.

Iz vlastitog iskustva to mi potvrđuje i trijažna sestra sa Svetog Duha.

Ona bi stanje hitnosti pacijenta trebala, među ostalim, prepoznavati i po subjektivnom osjećaju bolnosti pacijenta, ali problem je to što korisnici često imaju različiti prag tolerancije na bol pa se nerijetko u čekaonici dogodi da najjače urlaju oni koji su najmanje hitni.

Moj sugovornik, jedan specijalizant, baš je nedavno primio jednu stariju gospođu koja je na hitni prijem došla zbog boli u nozi.

Uobičajena priča – kaže da je pala prije tri dana, ali tek ju je sada počelo neizdrživo boljeti.

Na rentgenu se pokazalo da žena puna tri dana gradom hoda sa slomljenom nogom koju je potrebno što prije sanirati, ali je zbog visoke tolerancije na bol bila ocijenila da nezgoda nije bila tako strašna.

Zloporabe sanitetskih vozila jednako su česte.

Tako je u utorak jedan kombi do Svetog Duha dovezao punašnu gospođu u kućnim šlapama.

U čekaonicu su je uvezli na nosilima, a ona je pak nasmijana od uha do uha veselo pozdravljala trijažnu sestru, tehničarku pa čak i mene.

Zaglavljeni prsten

Optimizam na licu zapravo je bio sasvim u skladu s njenom tegobom: baš je danas od svog liječnika saznala da ima cistu na nozi i sad osjeća bol pa se boji da je cista pukla.

Šepa, pa je pozvala sanitet, a nakon 10-ak minuta završit će u ordinaciji specijalizanta kirurgije.

U čekaonici će je dotle čekati suprug.

Brzo će odahnuti.

Njegovoj ženi nije ništa, dapače – nije čak niti nepokretna, a cista nije pukla.

“Svejedno, morate nam dati sanitet do doma. Pa kako da je nosim do prvog kata?”, zavapi stariji gospodin te se s nasmijanom pokretnom suprugom ukrca nazad u sanitetsko vozilo.

Samo za taj prijevoz sanitetom i vozilom Hitne pomoći iz državnog proračuna u 2014. godini potrošeno je 661 milijun kuna – svota dovoljna za financiranje više od polovice Pelješkog mosta.

Nema službenih podataka koliko od toga otpada na zloporabe, ali sudeći prema onome što je tijekom dva dana sanitetskim vozilima pristizalo do hitnog prijama na Svetom Duhu, i više je nego očito da bi sustav trebalo izmijeniti.

Još se jedna hitna intervencija prepričava po hodnicima zagrebačkih bolnica.

Liječnici su u noći primili djevojku kojoj je zaglavio prsten i nikako ga nije mogla skinuti s ruke.

Tko plaća?

Pokušavali su sapunom, vazelinom – svim i svačime, ali na kraju se do bolnice moralo zaletjeti vatrogasno vozilo.

Iz njega je izašao cijeli tim vatrogasaca, pod punom spremom, došli su do djevojke i prerezali joj nakit.

Prođe li najava reforme koju je najavio ministar zdravlja Dario Nakić, značajan dio ovih pacijenata za usluge primljene od nekih od najboljih medicinskih timova u zemlji, po novome bi, uspostavi li se da nisu bili hitni, morat će platiti 150 kuna.

Prolazim u utorak malo čekaonicom Svetoga Duha i gledam pacijente koje sam prije toga susrela na trijaži.

Sjedi tamo jedna gospođa koja je dan prije imala prometnu, ali je tek u utorak navečer odlučila poći liječniku.

Tu je i čovjek koji već dva tjedna suho kašlje (dobit će dijagnozu “tussis”, odnosno suhi kašalj i recept za Pholcodin kapsule za iskašljavanje), starija gospođa koja tri dana ima vrtoglavice, kao i jedna kćerka koja je majku dovela na hitnu zbog gušenja.

Kaže – bila je jučer kod svojeg doktora, vadili su joj krv, nalazi će biti tek sutra, ali ona ne može čekati.

Sad će joj na hitnom prijamu opet napraviti pretragu krvi, ali će nalaze dobiti odmah, u ponoć, pa joj to više odgovara nego čekati do sutra u sedam ujutro.

U čekaonici je i jedan suprug s uplakanom suprugom. “Doveo sam ženu, znate ona je danas popodne na poslu doživjela živčani slom od strane neposrednog rukovodstva i nije joj dobro”, kaže uplašeni gospodin pa zagrli suprugu.

“Recite, gospođo, jesu li vas fizički ozlijedili?”, pita sestra, ali žena odmahne glavom. “Ne. Ali sam doživjela stres, imam strašne glavobolje, ne osjećam se dobro…”, zaplače pa sjedne u hitnu čekaonicu.

Ipak, sustav je postavljen tako da će svi slučajevi automatski dobiti specijalističku njegu, a račun će na kraju ionako platiti netko drugi.

 

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | 1 komentar

HTV1 “Uvijek kontra” 15.04.2016.

O reformi zdravstva …

.

.

.

.

.

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | Napišite komentar

Vinkovačka TV 14.04.2016.

O reformi zdravstva …

.

.

.

.

.

.

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | Napišite komentar

Radio Rijeka 14.04.2016.

Zdravljak : Obiteljski liječnici o reformi zdravstva

Zdravljak : Obiteljski liječnici o reformi zdravstva

Najava poskupljenja participacije s 10 na 15 kuna, dopunskog zdravstvenog osiguranja s 70 na 89 kuna, naplate pregleda 150 kuna i terapije 75 kuna za pružanje hitne pomoći u slučaju da pacijent nije bio vitalno ugrožen a zatražio je hitnu medicinsku pomoć – neki su od prijedloga novog nacrta zdravstvene reforme što najizravnije pogađaju pacijente.

Prijedlozi su izazvali burne reakcije i negodovanje mnogih  – od udruga pacijenata do liječnika, medicinskih sestara i tehničara.

Što o najavljenim promjenama u zdravstvu misle obiteljski liječnici u „Zdravljaku“ doznajemo od Leonarda Bressana predsjednika Koordinacije hrvatske obiteljske medicine u Primorsko goranskoj županiji

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | Napišite komentar

RTL 10.04.2016.

nitko ne slijedi njihov primjer

Već 10 godina u plusu: da cijelo zdravstvo radi kao ova bolnica, ne bi došlo do poskupljenja dopunskog

Bolnica u Lovranu već 10 godina posluje u plusu i to zbog jedinstvenog primjera javne nabave kojom su cijene spustili i za nevjerojatnih 400 posto

Raste dug zdravstva, a rastu i troškovi građana za zadravstvo. Za početak – 19 kuna više za dopunsko osiguranje. Zdravstvo je u takvom stanju da su gotovo sve bolnice u sanaciji osim ortopedske klinike u Lovranu.

.

.

“Nemamo dugova sve plaćamo u roku od 60 dana”, potvrdio je Branko Šestan, ravnatelj ortopedske klinike u Lovranu.

Ono što u bolnici u Lovranu rade sasvim drukčije je javna nabava. Sve je počelo s nabavom toaletnog papira prije 10 godina.

“Slučajno je bio telefonski poziv gdje je netko zatražio objašnjenje zašto u našem natječaju piše da toaletni papir mora biti pakiran u plavoj kutiji. Naravno, nije mi jasno zašto bi to uopće pisalo. To je bio moj prvi susret s javnom nabavom”, dodao je Šestan.

Ispostavilo se da su nabavljači toaletnog papira pisali skupe natječaje – sami za sebe. Tada je, uz ozbiljne prijetnje Šestanu i obitelji, krenulo ‘čišćenje’ javnih natječaja.

“Što se desilo da su cijene istih dobavljača istih artikala, sve isto, od jučer na danas, preko noći su pale 300 do 400 posto. Ja nisam mogao vjerovati. Najbitnija osoba za poslovanje bolnice je ona osoba ili grupa ljudi koji pišu tehničke specifikacije za javnu nabavu. To su ljudi koji moraju biti pod stalnom kontrolom DORH-a”, upozorio je ravnatelj ortopedske klinike u Lovranu Branko Šestan.

Ako je Šestan mogao uštedjeti do 400 posto, logično je pitanje zašto to ne mogu i druge bolnice, i zašto građani opet moraju krpati državne dugove? No odgovora – nema.

Ima samo poskupljenja u zdravstvu pod obrazloženjem da će građani tako spasiti zdravstvenu skrb učenicima i umirovljenicima.

“Država je odlučila i ovaj puta svoje dugove prebaciti na nas građne koji na nekoliko razina solidarno plaćamo zdravstvo”, istaknula je Goranka Jureško, novinarka zdravstvenog sektora.

Koliko plaćamo zdravstvo?

Osoba bez djece, s prosječnom plaćom od 5.646 kuna, osnovno zdravstveno osiguranje plaća svaki mjesec gotovo 1.192 kune, za slučaj ozljeda 39 kuna, a uskoro će za dopunsko plaćati 89 umjesto 70 kuna.

Oporba je uvjerena da Vlada ima plan ugasiti HZZO i preusmjeriti građane – privatnicima. Privatizacijskoj tezi u prilog ide i nedavna izjava premijera Tihomira Oreškovića: “Opet imaju druge opcije za građane, ne trebaju platiti 89 mogu na tržištu. Naći će druge opcije gdje neće koštati 19 kuna više, ukoliko su to spremni potražiti”.

Druga opcija su samo privatne osiguravajuće tvrtke kojima su, nakon same najave poskupljenja dopunskog osiguranja, počele rasti dionice i do 10 posto.

.

.

 

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | Napišite komentar

U HRT-ovom Studiju 4 … (07.04.2016.):

Liječnici se moraju baviti medicinom, a ne administracijom

Reformiranje jedne strukture zdravstvenog sustava, a da se ne reformiraju sve ostale – nije dobro. Također, reformiranje pojedine strukture na račun neke druge, dugoročno neće polučiti dobre rezultate. Kazala je to dr. Koraljka Marušić, liječnica obiteljske medicine, u HRT-ovom Studiju 4, govoreći o najavljenoj reformi hitne službe.

Bolnički liječnici u situaciji su da traže pomoć zbog preopterećenosti. No taj se problem treba riješiti dubokim zadiranjem u zdravstveni sustav, kazala je Marušić. Oni traže ono što liječnici obiteljske medicine traže već godinama, a to je rasterećenje nekih poslova koji praktički nisu medicinski, nego zadiru u neke druge sfere, dodaje.

Dr. Ingrid Prkačin, pročelnica hitne ambulante u bolnici Merkur, slaže se djelomično s kolegicom i napominje da liječnici primarne zdravstvene zaštite trebaju liječiti bolesnike. Oni su opterećeni administrativnim teretom. Taj dio netko treba preuzeti, tko je za to educiran, rekla je Prkačin.

Uzela je i primjer bolnice Merkur te kazala da je iznimo veliki priljev pacijenata na hitnu službu koji, kako kaže, nemaju indikaciju za hitne preglede. No svaki pacijent treba biti uslužen adekvatno. Ako želimo da se dio našeg rasterećenja smanji, tada trebamo omogućiti liječnicima primarne zdravstvene zaštite da imaju više vremena za pacijente, a ne administrativno ih opteretiti. Mi se veoma lako možemo uskladiti ako ima zdravog razuma. Ako oni imaju 100 pacijenata na dan, a rade osam sati, po svakom pacijentu imaju šest minuta. Već je tu 600 minuta, odnosno 10 sati, a oni rade osam, nastojala je objasniti Prkačin.

Mi smo završili medicinu da pomažemo građanima ove naše lijepe države. Sada smo u mogućnosti napraviti dobru raspodjelu. Vjerujem da naš novi ministar apsolutno želi svima nama dobro, tvrdi Prkačin i dodaje da će nastojati uskladiti da imamo kontinuitet zdravstvene zaštite od primarne, sekundarne i tercijarne bolničke službe.

Iznoseći primjere iz prakse, kazala je da pacijenti izbjegavaju ići liječniku u primarnu zdravstvenu zaštitu znajući da će na hitnoj službi biti uslužena, tvrdi i dodaje – pacijenti trebaju postati odgovorni za svoju osobnu zdravstvenu sigurnost i postati svjesni da to ima cijenu. Od sastanka s ministrom zdravlja Darijom Nakićem u petak Prkačin je rekla da očekuje zdrav razum. Marušić kaže kako se nada da ministar neće donijeti neku odluku bez konzultacije sa strukom.

.

.

.

.

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | Napišite komentar

Prof dr sc Kajetan Blečić

.

.

Danas je u prizemlju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije svečano  otkrivena bista prof.dr.sc. Kajetanu Blečiću, začetniku afirmacije primarne zdravstvene zaštite na području naše Županije.

.

04-bista

.

Bistu su svečano otkrili unuka Hana Blečić, župan  Zlatko Komadina i dugogodišnji suradnik Kajetana Blečića Vjekoslav Bakašun.

.
O životu i radu profesora Blečića govorili su ravnatelj Doma zdravlja PGŽ Boris Ritoša, ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ Vladimir Mićović, suradnik Vjekoslav Bakašun, a zahvale za njegov doprinos kroz život istakuli su i župan Zlatko Komadina, pomoćnik Ministra zdravlja Denis Kovačević i zamjenik gradonačelnika Grada Kastva Dean Jurčić.

.
U nastavnom druženju sa svim prisutnima, bilo je jako ugodno …

.

b0401ced85cb40ff2931a4d097c9cd921c86be86d6b6222b4ab63eb4581c5bcb

.

.

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | 2 komentara

Novi list 06.04.2016.

Cijena hitnog bolničkog prijama za pacijente koji nisu hitni bit će 150 kn

MINISTAR PREDSTAVIO PLANIRANU REFORMU

Za dolazak na hitni bolnički prijam, pacijenti će uvijek prethodno trebati nazvati 194, a zdravstveni djelatnici, liječnici ili educirane medicinske sestre, po skali pitanja odredit će jesu li oni hitni slučajevi te ih dalje uputiti.  Ako netko zaobiđe sve te mogućnosti i inzistira ga se pregleda na hitnom bolničkom prijamu, a utvrdi se da mu nije ništa, naš je prijedlog da taj pregled plati 150 kuna, rekao je Nakić.

Foto Cropix

ZAGREB  Stopedeset kuna participacije bit će cijena hitnog bolničkog prijama za one pacijente za koje se utvrdi da im nije potrebna nikakva terapija, a inzistiraju da budu bolnički obrađeni, rekao je u srijedu ministar zdravlja Dario Nakić koji je nakon sjednice Vlade objasnio novinarima kako će izgledati planirana reforma Hitne zdravstvene službe koja će početi tijekom svibnja i lipnja.
Po redovitoj proceduri, pacijenti će se prvo trebati javiti svom liječniku obiteljske medicine ili zavodima za hitnu medicinu.

Za dolazak na hitni bolnički prijam, pacijenti će uvijek prethodno trebati nazvati 194, a zdravstveni djelatnici, liječnici ili educirane medicinske sestre, po skali pitanja odredit će jesu li oni hitni slučajevi te ih dalje uputiti.

Ako netko zaobiđe sve te mogućnosti i inzistira ga se pregleda na hitnom bolničkom prijamu, a utvrdi se da mu nije ništa, naš je prijedlog da taj pregled plati 150 kuna, rekao je Nakić.

U slučaju ako liječnik takvom pacijentu odredi terapiju ili infuziju, ta će se naknada prepoloviti.

»U tom slučaju pacijenti će trebati platiti 70 kuna. Ovime želimo da ljudi, koji su stvarno bolesni i koji su stvarno hitni slučajevi, na vrijeme dobiju uslugu, a ne da čovjek koji ima infarkt čeka 10 sati na pregled, jer onda ugrožavamo tog čovjeka« , poručio je ministar Nakić.

Na pitanje koje će biti posljedice ako pacijentu kojem je kod kuće pozlilo, na trijaži utvrdi da nije hitan slučaj, a on nakon toga umre u krevetu, uzvratio je da su to teorijska pitanja:
»Poznajete li i jednu zemlju koja ima bolje razrađen sustav od ove za hitne pacijente, to mi recite? Što će se dogoditi ako prelazite cestu i udari vas auto. Hoćete li zatvoriti cestu?

Jesmo li napravili i poduzeli sve u sustavu za najbolju sigurnost naših građana? Jesmo i to je ono što je važno«, istaknuo je ministar zdravlja.

Vezano uz dopunskog zdravstvenog osiguranja, novinare je zanimalo boji li se ministar da će mladi ljudi iz HZZO-a prelaziti privatnim osiguravateljima te može li to narušiti sustav, na što je Nakić odgovorio da nema takvih bojazni.

Podsjetio je da su prije koju godinu korisnici plaćali policu dopunskog zdravstvenog osiguranja i 130 kuna te da Vlada sada predlaže da se ona poveća sa 70 na 89 kuna.

»Privatne osiguravajuće kuće će se natjecati s HZZO-om. Po svim saznanjima koje imam, očekujem da će sve privatne kuće, koje ne mogu izdržati ovako nisku raznu dopunskog zdravstvenog osiguranja, povećati svoju cijenu. Ljudi imaju izbor«, poručio je.

 

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | 1 komentar

Novi list 03.04.2016.

Novi list 03-04-2016

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | Napišite komentar

Blog pokreće Wordpress.com. The Adventure Journal Theme.

Prati

Get every new post delivered to your Inbox.

Pridruži se 36 drugih sljedbenika