Radio Rijeka 30.11.2017.

.

Zdravljak : Novi zakon o zdravstvenoj zaštiti

Zdravljak : Novi zakon o zdravstvenoj zaštiti

U pripremi je novi zakon o zdravstvenoj zaštiti, a u javnu raspravu bit će uključeni među osatlima i zdravstveni djelatnici, lokalna uprava, udruge pacijenata…

“Zdravljaku” o prijedlozima izmjena dosadašnjeg zakona u zdravstvu razgovaramo s Leonardom Bressanom predsjednikom podružnice Koordinacije obiteljske medicine Primorsko goranske županije u Rijeci, koji tvrdi da se u raspravama o budućem novom zakonu “provlače poluinformacije ili dezinformacije što dodatno pojačavaju komunikacijski šum oko ovog važnog sustava, a sve to zbog neupućenosti u mogućnosti stabilnijeg funkcioniranja sustava zdravstvene zaštite stanovništva ili čak i zbog iskazivanja pojedinih interesa određenih skupina”. Dodaje da o “nikakvoj privatizaciji u zdravstvu nije riječ, te da se novim zakonom ništa neće promijeniti za pacijente, ako i da, onda će promjene biti na bolje…”

.

.

»  LINK na emisiju !!

.

.

.

Oglasi
Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | Komentiraj

HTV – Studio 4, 06.11.2017.:

.

.

.

.

.

.

 

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | Komentiraj

N1 TV “Novi dan” 04.11.2017.

.

.

Bressan: Izgubit ćemo 30% ordinacija obiteljske medicine

Bressan: Izgubit ćemo 30% ordinacija obiteljske medicine

Gost Novog dana bio je liječnik Leonardo Bressan koji je upozorio na velike kadrovske probleme u hrvatskom zdravstvu.

Dugi niz godina upozorava se na probleme u zdravstvu. Vi tvrdite da realna opasnost tek dolazi?

Tempirana kadrovska bomba. Zbog manjka liječnika, mnogi od generacije koji se približavaju 65 godina i pripremaju za mirovinu, zatražit će dozvolu za produžetak rada od Ministarstva. Međutim, to je samo gašenje požara. Nema dovoljno liječnika koji će naslijediti naš rad. Sahara je na Zavodu za zapošljavanje. Medicina je u posljednjih nekoliko godina, osobito primarna zdravstvena zaštita, zbog uvjera rada s kojima smo suočeni, postala izrazito neatraktivna. Mladi nisu kratkovidni. Gledaju u budućnost i vide da tu nema baš nekakvog kruha. Stupila je na snagu eurospka direktiva, koja je kod nas već jednom odgođena. Od 1. 1. 2020. novi liječnici da bi uopće ušli u sustav primarne zdravstvene zaštite, a to vrijedi i za ostale u zdravstvu, moraju već imati specijalizaciju iz Opće obiteljske medicine koja traje 4 godine. A mi smo sada uputili na specijalizaciju tek 40% onih koji bi nas trebali zamijeniti. Sustav je tempirana bomba. Brojimo 750 dana do kaosa, ako se nešto ne učini.

Ne postoji odgovor politike u zdravstvu na to?

Okreće se pogled na drugu stranu ili se bježi od tog problema. Kada smo upozorili lani na to državnog tajnika ostao je iznenađen, no ništa više od toga. Eurospka direktiva je vrlo jasna. Neće biti moguća preraspodjela. Znači od 1. 1. 2020. maksimalno dopušten broj osiguranika po jedinici obiteljske medicine u skrbi je 1.800 pacijenata. Sada je 2125. To znači da vrlo uskoro da neće svi moći ostvariti svoja prava iz radnog osnosa i socijalne i mirovinske zaštite. Biti će domino efekt. Uz problem koji inače imamo s liječnicima, ovo će biti kaos. Realna slika stanja u državi da na tržištu nedostaje liječnika.

Pristup sustavu je kroz primarnu zdravstvenu zaštitu. Primarna je privatizirana još od doba Andrije Hebranga. Ono što je državno u Domovima zdravlja je tek 25%. Za 6,7 godina kada najbrojnija generacija liječnika ide u mirovinu, a tu pripadam i ja kao i moj kolega, generacija s fakulteta u Rijeci, Milan Kujundžić, otprilike ćemo izgubiti više od 30% ordinacija, što vam je oko 32% stanovnika starijih od 7 godina. Oko milijun i 300 000 građana neće uopće imati pristup sustavu. Ovo je apel.

.

.

.

.

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | 1 komentar

Novi list 24.10.2017.

.

DVOJBEN PRIJEDLOG

ŠTO BI NAM DONIJELA PRIVATIZACIJA ‘Odu li ambulante u privatne vode, domovi zdravlja će – propasti’

Autor: Barbara Čalušić , Marinko Krmpotić , Mladen Trinajstić

U primarnoj zdravstvenoj zaštiti ne može se sve naplatiti – Marija Hrast i dr. Jelisava Gršković-Volarić / Foto Mladen TRINAJSTIĆ

U primarnoj zdravstvenoj zaštiti ne može se sve naplatiti – Marija Hrast i dr. Jelisava Gršković-Volarić / 

Pravog privatnog posla u ovom segmentu ne može biti, jer ovo je primarna razina zdravstvene zaštite koja rješava 80 posto posla, kaže dr. Jelisava Gršković-Volarić. Uloga domova zdravlja neće se gasiti jer su oni garancija opstojnosti zdravstvene zaštite, ističe dr. Đulija Malatestinić

.

RIJEKA/KRK/DELNICE – Toplo se nadam da se uz odgovorno ponašanje rukovoditelja i osnivača domova zdravlja neće dogoditi financijski kolaps ovih ustanova, komentar je pročelnice Odjela za zdravstvo u Primorsko-goranskoj županiji dr. Đulije Malatestinić na spekulacije da će s privatizacijom primarne zdravstvene zaštite koju predviđa novi nacrt zakona o zdravstvenoj zaštiti domovi zdravlja ostati bez značajnog dijela svojih prihoda.

Kao članica radne skupine za izradu prijedloga zakona o zdravstvenoj zaštiti, Malatestinić tvrdi da se ministar zdravstva zalaže za daljnju opstojnost domova zdravlja i njegovu vodeću ulogu u organizaciji zdravstvene zaštite na rubnim područjima poput Gorskog kotara i otoka.

– Kao članica radne skupine zamoljena sam za diskreciju kad je riječ o izmjenama zakona, no mogu reći da se uloga domova zdravlja neće gasiti jer su oni garancija opstojnosti zdravstvene zaštite. Osim toga, domovi zdravlja participiraju u dežurstvima, mrtvozorstvu i pripravnostima u hitnoj službi – kaže Malatestinić.

Liječnik obiteljske medicine dr. Leonardo Bressan iz KoHOM-a kaže da domovi zdravlja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti sudjeluju s manje od 30 posto.

Primarna zaštita

– Ako je garancija zdravstvenog sustava tih 27 posto, onda to nije sustav. Budimo iskreni, jedino što funkcionira u našem zdravstvenom sustavu je primarna zdravstvena zaštita. Cijela priča oko Gorskog kotara i otoka te eventualnog problema s dostupnošću primarne zdravstvene zaštite može se regulirati zakonom tržišta. Ako želite da netko živi i radi u teškim uvjetima, onda mu treba nešto i ponuditi. To je zakon ponude i potražnje – smatra Bressan.

Prema njegovom mišljenju, županije trebaju ulagati u dostupnost zdravstvene zaštite kao i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.

– Domovi zdravlja trebaju se posvetiti rasterećenju bolničkog sustava kroz dijagnostiku i preglede, kako bi se bolnice mogle nesmetano baviti akutnim stanjima pacijenata. Sve ostalo može obavljati primarna zdravstvena zaštita, mi liječnici obiteljske medicine u suradnji s izvanbolničkim sustavom. Dom zdravlja PGŽ-a već uspješno provodi taj model s Centrom za kronične nezarazne bolesti u parku Nikole Hosta. Dakle, naš Dom zdravlja već ima specijaliste i dokazao je da je takav model moguć, a pokrenuli smo ga upravo mi u KoHOM-u zajedno s Domom zdravlja PGŽ-a gledajući u budućnost zdravstvene zaštite – tvrdi Bressan.

»Terenski odjeci« prijedloga da sve ordinacije primarne zdravstvene zaštite u domovima zdravlja prijeđu u privatnu praksu za sad su, barem što se onih koje smo jučer »oslušnuli« u krčkoj ispostavi Doma zdravlja PGŽ-a, prilično neodređeni.

– Teško je u ovom trenutku o tome nešto konkretno reći kad zapravo još ni ne znamo u kojem smjeru i s kojim ciljem idu prijedlozi, odnosno koje će i kakve posljedice moguće promjene u tom dijelu pružanja primarne razine zdravstvene zaštite one sa sobom donijeti – ustvrdila je dr. Alemka Žic, liječnica koja osim što vodi takvu ordinaciju unutar Doma zdravlja PGŽ-a, Ispostave Krk, ujedno obnaša i funkciju koordinatorice te lokalne ispostave županijske zdravstvene ustanove.

Pitanje je što će zahvatiti izmjene i hoće li one pridonijeti podizanju razine zdravstvene skrbi, posebice u onim izoliranijim, da ne kažem zabačenijim sredinama ili će se pak sve promjene u sustavu vrtjeti oko financijsko-organizacijskih parametara vezanih uz raspodjelu novca u zdravstvu, kao i vlasničkih pitanja, a vezano uz prostor u kojem ordinacije djeluju, pa onda i skrbi o njemu, kao i o medicinskoj opremi. Dr. Alemka Žic pri tom drži i da je danas, s aspekta pacijenata, razina zdravstvene zaštite u ordinacijama opće, odnosno obiteljske medicine koje djeluju unutar te ustanove na istoj razini s onom koju pružaju liječnici koncesionari pa stoga misli i da je velika vjerojatnost da promjene, ako do njih dođe, pacijenti neće primijetiti.

Uvjetni termini

I njena kolegica, dr. Jelisava Gršković-Volarić koja je, za razliku od naše prehodne sugovornice već godinama koncesionarka ustvrdila je da, unatoč tome što je ona »privatnik« koji zakupljuje prostor Doma zdravlja, pravog privatnog posla u tom segmentu zdravstva baš i nema.

– Niti može biti, jer ovo je uistinu primarna razina zdravstvene zaštite, ona koja rješava 80 posto posla. Meni ovakav način rada odgovara i zadovoljna sam, a što se novim prijedlozima želi i kani postići, u ovom mi času nije jasno. Naplaćivati sve ono što činiš, a svaki bi privatnik to trebao raditi, u primarnoj zdravstvenoj zaštiti baš i ne možeš pa su stoga termini poput »privatno«, »koncesiniranje« i sličnih u primarnoj zdravstvenoj skrbi ipak samo uvjetni. Voljela bih da se promjene u zdravstvenom sustavu čine zbog podizanja razine zdravstvene skrbi, a ne zbog toga da netko nešto uštedi. U svakom slučaju, ako baš sve ambulante odu u privatne vode, domovi zdravlja će propasti. Toga su vjerojatno svi svjesni – zaključila je dr. Gršković-Volarić.

Mogućnost prijelaza svih ordinacija primarne zdravstvene zaštite iz domova zdravlja u sustav privatne prakse na području Gorskog kotara ne nailazi baš na oduševljenje. Nekolicina naših sugovornika, kako liječnika, tako i potencijalnih korisnika, smatra kako je, kao i na nizu drugih područja djelatnosti, Gorski kotar znatno manje zanimljiv za privatna ulaganja jer je broj korisnika usluga manji, a troškovi rada znatno viši no u drugim dijelovima Hrvatske. Dr. Josip Skender koji iza sebe ima i iskustvo rada u privatnoj ordinaciji, i u društvenom sustavu zdravstva, smatra da promjene o kojima se govori nisu dobre: »To možda može korist donijeti većim gradskim sredinama, ali u ruralnim i od većih sredina udaljenijim krajevima neće donijeti napredak, pogotovo ako je riječ baš o manjim i udaljenijim mjestima. Činjenica je da ni sadašnje stanje nije idealno, ali mislim da ovo ne bi donijelo napredak u područjima kakav je Gorski kotar. Smatam da unutar samog sustava još uvijek postoje znatna sredstva koja bi se mogla puno bolje iskoristiti i usmjeriti k rastu zdravstvenog standarda kroz postojeći sustav koji bi, primjerice, delničkom Domu zdravlja mogao omogućiti dijagnostiku kakva je nekada tu postojala«, rekao je dr. Skender.

Borba s teškoćama

Da je sve tek na razini prijedloga i ni blizu točne definiranosti, smatra dr. Jelena Pavić koja je prije porodiljskog dopusta na kojem se trenutačno nalazi radila u Domu zdravlja Delnice. »Sve skupa djeluje nedorečeno, pomalo i bombastično, pa je teško bilo što komentirati jer je nejasno kako bi se to sve uopće realiziralo. Promjene i poboljšanje sustava je nužno, ali prijedlozi moraju biti puno konkretniji od ovog o čemu se sada priča i piše«, rekla je dr. Pavić, a njena kolegica dr. Elvija Macut Burić koja godinama u Moravicama ima ugovor s HZZO-om i koncesiju za zubarsku ordinaciju smatra da danas gotovo nikom u zdravstvu nije lako. »S teškoćama se borimo i mi u manjim sredinama i kolege u gradovima, a problemi su gotovo svugdje isti – broj pacijenata, naplata troškova, visoki troškovi rada… Nisam previše upoznata s novim prijedlogom privatizacije svih ordinacija, ali smatram da nikako ne bi bilo dobro da domovi zdravlja nestanu ili izgube na važnosti«, rekla je dr. Macut Burić, dodavši kako će, ako stvari krenu loše, u Gorskom kotaru i sličnim ruralnim sredinama stanje biti – još gore.

.

.

.

.

.

 

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | Komentiraj

Bolovanja 21.10.2017.:

.

.

Dnevnik HTV 21.10.2017.:

.

.

.

Tema dana 21.10.2017.:

.

.

.

 

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | Komentiraj

Glas Slavonije 17.10.2017.

LIJEČNICI OBITELJSKE MEDICINE

 

Za više stope bolovanja kriv HZZO, a on kažnjava liječnike

Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) poručila je HZZO-u da uzalud kontrolira, kažnjava i pritišće liječnike obiteljske medicine da smanje stopu bolovanja.

– Pritisci na obiteljske liječnike da smanje stopu bolovanja, kao što je nedavna izjava v.d. ravnatelja HZZO-a Fedora Dorčića koji implicira da obiteljski doktori pacijente neopravdano drže na dugim bolovanjima, štete ponajprije pacijentima. Razlozi povećane stope bolovanja sasvim su druge naravi, a odgovornost za njih leži u samom HZZO-u. Među njima je i predugo čekanje na preglede, pretrage i rehabilitaciju. Kako obiteljski liječnik pacijenta koji nije napravio sve preglede i nije utvrđena dijagnoza može poslati na posao?! Godinama predlažemo nadležnima, pa i HZZO-u, da zaposleni pacijenti imaju prioritet na listama čekanja, a ne da tjednima, mjesecima i godinama na bolovanju čekaju na red. Nadalje, pacijenti koji su poslani na vještačenje u Zavod za mirovinsko osiguranje gotovo nikad nisu vještačeni u zakonskom roku od 60 dana, već je to puno duže. Većina zapadnih zemalja s kojima se u mnogočemu uspoređujemo, pa tako i sa stopom bolovanja, imaju mogućnost da zaposlenik godišnje do sedam dana koristi tzv. dopust za bolest, bez odlaska liječniku. Obiteljski liječnici su više puta tražili da se takva mogućnost riješi zakonski, jer bi donijela višestruke koristi. Od smanjenja opterećenja zdravstvenih radnika s pregledavanjem pacijenata zbog kratkih, samoograničavajućih bolesti, administriranjem oko otvaranja i zatvaranja bolovanja, do smanjenja stope bolovanja – ističu u KoHOM-u.

Unatoč navodima liječnika, HZZO ponovno najavljuje pojačane kontrole u ordinacijama obiteljske medicine zbog stope bolovanja koja je među najvišima u Europi.

Uobičajeno se broj pacijenata u ordinacijama povećava s prvim danima rujna. “Povećani broj oboljelih i povećani broj posjeta u ordinacijama obiteljske medicine za obiteljske liječnike ne znače samo rad na rubu fizičke i psihičke izdržljivosti, često bez pauze, već i povećanu potrošnju recepata, antibiotika, upućivanje u laboratorij i povećanu stopu bolovanja. Sve su to parametri koje HZZO pomno prati kod obiteljskih liječnika, i onda ih u sezoni najvećeg pobola stanovništva i najvećih gužvi u ordinacijama još pohode i kontrolori HZZO-a, oduzimajući im tako dragocjeno vrijeme za rad s bolesnim ljudima”, kažu obiteljski liječnici. E.S.

Razlika u stopama bolovanja privatnog i javnog sektora

KoHOM od čelnika HZZO-a zahtijeva da se javno objave podaci koliko je od 2800 zatvorenih bolovanja – a tu je brojku v.d. ravnatelj HZZO-a Fedor Dorčić nedavno iznio u medijima – nakon žalbe pacijenata ponovno vraćeno na bolovanje. Također, KoHOM zahtijeva od HZZO-a da iziđe u javnost s podacima o stopi bolovanja u državnom i javnom sektoru u odnosu na privatni sektor, te da se sukladno razlici koja je obiteljskim doktorima već dobro poznata poduzmu koraci da se ta razlika smanji.

.

.

.

.

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | Komentiraj

One Nastupaju – 09.10.2017.

HITNO NAM TREBA REFORMA OBITELJSKE MEDICINE
Ne želimo brojati kilometre i pelene, nego liječiti naše pacijente

Znaju li naši pacijenti, među kojima su mnogi s kojima se i po dva i više desetljeća družimo u ordinacijama, da je sustav nas, njihove „kućne doktore“, zapravo pretvorio u administratore raznih ministarstava? Taj proces se posljednjih mjeseci toliko intenzivirao da su obiteljski liječnici došli pred zid.

ZAR STVARNO MORAMO OTIĆI?

Situacija je takva da su obiteljski liječnici prisiljeni odlučivati hoće li odustati od svog poziva, dignuti ruke od brige za bolesne ljude, te raditi kao agenti HZZO-a, vodeći prvenstveno računa o „šteti“ koju bolesni ljudi nanose HZZO-u ili će napustiti Hrvatsku i otići drugdje raditi ono za što su u Hrvatskoj studirali i specijalizirali deset godina.

TRAŽIMO POTPORU JAVNOSTI KAKO BISMO MOGLI RADITI SVOJ POSAO – LIJEČITI NAŠE PACIJENTE I SVAKOME OD NJIH OSIGURATI RAZGOVOR S NJIHOVIM OBITELJSKIM LIJEČNIKOM OD BAREM 15 MINUTA, KAKO BI TO BIO INTERAKTIVNI ODNOS LIJEČNIKA I PACIJENTA, A NE PACIJENTA I RAČUNALA IZA KOJEG DOKTOR SAMO „NEŠTO PIŠE“…

Jer, već godinama upozoravamo na svakodnevno administrativno opterećenje koje se usprkos apelima ne smanjuje nego se višestruko povećava. I tražimo podršku javnosti kako bismo mogli raditi svoj posao – liječiti naše pacijente i svakome od njih osigurati razgovor s njihovim obiteljskim doktorom koji bi trajao minimalno 15 minuta kako bi to zaista bio interaktivni odnos liječnika i pacijenta, a ne pacijenta i računala iza kojeg doktor samo „nešto piše“… A kako se odvojiti od računala kad nas svakodnevno kontroliraju, kažu da smo glavni krivci za dugotrajna bolovanja. I kažnjavaju nas za eventualne administrativne propuste. A moglo bi se puno bolje. I za pacijente i za liječnike.

Zbog nekvalitetnih propisa obiteljski su liječnici u Hrvatskoj prisiljeni više vremena trošiti na administriranje nego na pacijente

Recimo, kada bi se omogućilo brzo e-savjetovanje bolničkih specijalista s liječnicima specijalistima obiteljske medicine o zdravstvenom stanju pacijenata. Time bi povećali mogućnost dogovaranja hitnijih pregleda i smanjenje liste čekanja. Najbrži dobitak na vremenu, a u liječenju i kvaliteti usluge to znači puno – uputimo pacijenta na obradu u bolnicu, a naše bolničke kolege odmah sami odrade i pretrage i recepte i narudžbe za daljnju obradu.

UKINITE KONCESIJE, DAJTE DA ZAPOŠLJAVAMO TIMOVE

Zašto se bolesnici nakon specijalističkog pregleda moraju vraćati obiteljskom liječniku da im napiše recept, propiše daljnju pretragu ili ga naruči na daljnju obradu kad to može napraviti specijalist na licu mjesta. Pa živimo u e-vremenu!

I mi, obiteljski liječnici, možemo bolje. Ako nam se dopusti. Na primjer, zašto se ne bi ukinule koncesije, a ordinacije obiteljske medicine formirale kao nositelji prakse čime bi omogućili zapošljavanje liječnika i drugih zdravstvenih djelatnika, udruživanje u grupnu praksu više timova. Članovi timova ulagali bi u svoju edukaciju i opremu, a opet bi profitirali pacijenti. Jer, sada su pacijenti prisiljeni i jednostavne pretrage obavljati na različitim mjestima i gubiti vrijeme. Ovako, uz grupnu praksu imali bi, primjerice, kod obiteljskog liječnika, brzu slugu ultrazvučnog pregleda, holter tlaka, spirometriju, psihoterapiju, akupunkturu, male kirurške zahvate… Na takav način povećala bi se kvaliteta usluge na mjestu prvog kontakta, u ordinaciji obiteljske medicine, a pacijenti ne bi morali putovati u udaljenije ustanove.

OBITELJSKI LIJEČNICI PREDLAŽU REFORMU KOJA BI IM OMOGUĆILA DA SE UDRUŽUJU, ULAŽU U MEDICINSKU OPREMU I EDUKACIJU, ZAPOŠLJAVAJU LIJEČNIKE I DRUGE DJELATNIKE U SVOJIM TIMOVIMA, DA MENTORIRAJU MLADE LIJEČNIKE… A SVE U KORIST PACIJENATA…

Ovakav organizacijski ustroj obiteljske medicine omogućio bi privatnicima da mogu upućivati mlade doktore na specijalističko usavršavanje, da mladom kolegi budu mentori tijekom usavršavanja i da na njega prenose znanje i iskustvo, upoznaje ga s pacijentima, grade povjerenje kako bi se odlaskom nas , „vlasnika“ obiteljske ordinacije u slučaju bolesti ili umirovljenjem, prijenos prakse obavio bez stresa i za pacijente i za nove doktore. U konačnici, to bi značilo mogućnost razvijanja i napredovanja i više liječnika obiteljske medicine u Hrvatskoj.

DAJTE NAM DA LIJEČIMO, A NE DA BROJIMO I PREBROJAVAMO

Potrebno je težiti tome da broj pacijenata u našoj skrbi bude manji od 1700 kako bi se 80 posto zdravstvenih problema moglo riješiti na mjestu prvog kontakta pacijenta sa zdravstvenim sustavom – u ordinaciji obiteljskog doktora. Kao i to da naši pacijenti imaju pravo na određeno vrijeme kod svog liječnika. Težimo tome da se uvedu vremenski i kadrovski normativi te da se točno definira koja prava, ali i obaveze, svaki građanin Hrvatske ima u skladu sa svojom policom osnovnog zdravstvenog osiguranja. Bit će to dug proces s obzirom na to da već sada nedostaju stotine liječnika obiteljske medicine, ali stimulativnim mjerama možemo odmah postići da obiteljska medicina bude atraktivna mladim liječnicima i da požele kroz nju graditi svoj profesionalni put.

Obiteljski liječnici prva su adresa u borbi s bolesti, i zato žele liječiti, a ne brojati šprice, kilometre, trakice, pelene…

Mi obiteljski liječnici zbog svega ovog sad već VRIŠTIMO da nas puste da budemo doktori umjesto što brojimo kilometre na putnim nalozima, brojimo pelene, trakice za kontrolu šećera, kontroliramo lijekove koje su preporučili naši bolnički kolege. Ono najvažnije, povjerenje pacijenata u naše specifično znanje sustavno ubijaju papirologijom ne shvaćajući da je upravo povjerenje temelj našeg odnosa s pacijentima i da nam toliko treba vrijeme za slušanje i razgovor. Koliko je to važno dovoljno govori anegdota iz dugogodišnje prakse u kojoj se znalo dogoditi da moji pacijenti najprije traže mene pa onda – svećenika. Za kraj…

.

.

.

.

 

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | Komentiraj

HTV: Tema dana 04.10.2017.

.

.

.

.

.

.

 

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | Komentiraj

Novi list 02.10.2017.

.

.

NL 02 10 2017

.

.

.

.

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | Komentiraj

Novi list 21.09.2017.

GORUĆI PROBLEM

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama: Zlostavljane se teško otvaraju liječnicima

Autor: Mirjana Grce

RIJEKA:

Dnevno 45 puta policija u Hrvatskoj intervenira zbog obiteljskog nasilja, a vikendom i praznikom do 60 puta; svaka treća žena u našoj zemlji žrtva je nasilja u obitelji. U posljednjih 10 godina je u Hrvatskoj ubijeno 300 žena i to najviše od ruke bliske osobe, a većina od njih prethodno je bila žrtva obiteljskog nasilja. Lani je ubijeno 15 žena od strane bliskih osoba što je najveći postotak u posljednjih sedam godina, istaknula je Irene Gregorović Filipčić, predsjednica Povjerenstva PGŽ-a za ravnopravnost spolova na  sjednici u povodu Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.

Sjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova u PGŽ-u  / Foto M. Gracin

Izlaganje o iskustvima obiteljskih liječnika s tim teškim osobnim problemima pacijenata i ujedno teškom društvenom problemu, na sjednici je održao dr. med. Leonardo Bressan, predsjednik Koordinacije hrvatske obiteljske medicine PGŽ-a, a Marijana Žunić, voditeljica Odsjeka maloljetničke delinkvencije PU primorsko-goranske izvijestila je o policijskim podacima o tom problemu za dosadašnje mjesece ove godine.

 

Prevencija problema

– Mi se s problemom susrećemo uvijek kasno. Zaista imamo ključnu ulogu u ranom prepoznavanju i prevenciji obiteljskog nasilja, no treba priznati da i liječnici i sestre nerado započinju razgovor s pacijentom o takvim sumnjama, a razloga je više. Najčešće se susrećemo s malim vrhom sante leda – to su posljedice fizičkog nasilja – a trebalo bi težiti ranom otkrivanju dijela sante koja je ispod površine, rekao je dr. Bressan. Obiteljski liječnici su obvezni prijaviti nasilje u obitelji, no to funkcionira na nezadovoljavajući način, iz objektivnih i subjektivnih razloga, objasnio je i na temelju ankete koju je o tome proveo među obiteljskim liječnicima. U njoj su od 87 anketiranih odgovorila 72 liječnika.

 

Povećati edukaciju

– U ordinaciji možemo sresti žrtvu na tri načina: kada zatraži pomoć zbog fizičke povrede; kada dolazi zbog nekih somatskih problema ili kroničnih bolova koji nemaju medicinsku podlogu, a posljedica su dugotrajne izloženosti različitim oblicima nasilja; zatim kada žrtva traži pomoć zbog psihosocijalnih problema i problema mentalnog zdravlja jer »puca po šavovima«, a koji su posljedica izloženosti zlostavljanju, rekao je.

Konstatirajući da ne postoji sustavna edukacija zdravstvenih djelatnika o postavljanju ciljanih pitanja kojima bi se eventualno zlostavljana osoba »otvorila« obiteljskom liječniku, poslao je poruku Medicinskom fakultetu da postoji potreba za većom edukacijom. Apostrofirao je da zlostavljane osobe najčešće odbijaju da obiteljski liječnik nešto poduzme jer su svjesne da će nakon prijave imati još više problema i u njima ostati same. Na tom tragu poručio je da liječnici smatraju da treba ubrzati i bolje umrežiti institucije koje se bave ovim problemom.

Iz ankete koju je proveo izdvajamo podatak da se liječnici u najvećem broju s problemom obiteljskog nasilja susreću manje od jedanput mjesečno, no 11 – 12 posto liječnika se izjasnilo da se s tim problemom susreću jedanput mjesečno. To je, rekao je, jako puno – 11 do 12 slučajeva godišnje po ordinaciji.

.

.

http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Nacionalni-dan-borbe-protiv-nasilja-nad-zenama-Zlostavljane-se-tesko-otvaraju-lijecnicima

.

.

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | Komentiraj

Blog pokreće Wordpress.com.