Zanimljivost: razvoja e-zdravstva 2015/2016 …

.

.

RU HZZO Rijeka 10.12.2015.                         RU HZZO Rijeka 09.02.2016.

.

Sjajan razvoj e-zdravstva bez papira … !

.

.

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | Napišite komentar

Dražen Gorjanski: Je li afera Farmal konačni poticaj za izgradnju neprofitnih tvornica generičkih lijekova?

.

.

Slučaj Farmal samo je jedan u nizu događaja koji otkrivaju pravo lica farmaceutske industrije.

A to je lice zastrašujuće: riječ je o poticanju korupcije usmjerene na sve sudionike u zdravstvu: liječnike u primarnoj zaštiti, bolničke liječnike, ljekarnike, znanstvenike, profesore, zdravstvene autoritete, zdravstvenu administraciju pa čak – i kroz udruge pacijenata – na same pacijente.

I kao da navedeno nije dovoljno, u prometu lijekovima sve je učestalija pojava lažnih lijekova, lijekova s manjom koncentracijom ili manjim sadržajem aktivne tvari, prestanka proizvodnje učinkovitih lijekova jer donose malu zaradu, nepotrebnog liječenja, izmišljanja bolesti, pretvaranja što većeg broja zdravih građana u bolesne ili bar one s povećanim rizikom za bolest, krivotvorenja znanstvenih istraživanja, lažnog potpisivanje članaka, prešućivanje rezultata i znanstvenih dokaza.

.
Negativni zdravstveni ciljevi

.
Na žalost ni to nije dovoljno pa nam je farmaceutska industrija nametnula i novi svjetonazor – težnju negativnim zdravstvenim ciljevima.

Rad se liječnika i ustanova plaća prema broju bolesnih, broju liječenja, pretraživanja, snimanja i operiranja.

Pri tome uopće nije važno jesu li posljedice takve sumanute djelatnosti ozdravljenje, isto stanje, pogoršanje zdravlja, trajna invalidnost ili čak smrt pacijenta.

Tako smo od logičnih, pozitivnih zdravstvenih težnji (što zdraviji građani, što manje bolesnih, što rjeđe javljanje bolesti, što kraće liječenje i trajno ozdravljenje) za vrednovanje rada u zdravstvu prihvatili većinu negativnih težnji farmaceutske industrije (što bolesniji građani, što više bolesnih, što češće javljanje bolesti, što duže i skuplje liječenje).

.
Ima li rješenja?

.
Rješenje je prilično jednostavno i sastoji se od uspostave neovisnosti od farmaceutske industrije. Neovisnost se postiže izgradnjom neprofitnih tvornica generičkih lijekova u vlasništvu HZZO-a ili Ministarstva.

.
Što bismo time dobili?

.

Sigurne, provjerene, učinkovite i jeftine lijekove, bolje liječenje, manje štetnih nuspojava liječenja, nestanak korupcije između tvornica lijekova i ostalih sudionika u zdravstvu, prestanak izmišljanja bolesti, porast povjerenja u liječnike te znatne uštede u sustavu.

Izgradnjom neprofitnih tvornica lijekova bili bi na dobitku svi: i građani, i bolesnici, i liječnici i država.

Svi osim sadašnjih vlasnika farmaceutskih tvrtki. Oni bi bili na gubitku. Ili točnije rečeno oni bi prestali zarađivati na onome na čemu nisu nikada ni trebali zarađivati – na patnji, boli i bolesti.

.
Kada ćemo to doista i učiniti?

.
Mnoge su životne i profesionalne dvojbe teške, neke su manje teške, a neke dvojbe ne postoje.

Jasno, to ovisi o svijesti i savjesti osobe.

Tako je Jonas Salk, glasoviti američki mikrobiolog, izumitelj cjepiva protiv dječje paralize čija bi mu patentna zaštita donijela milijune dolara zarade, na pitanje novinara „Tko je vlasnik patenta na cjepivo?“ odgovorio „Nema patenta. Može li se patentirati Sunce?“

.
Ima li u nas dovoljno svijesti i savjesti za sličan moralni poduhvat ostaje nam vidjeti. Strankama na vlasti puna su usta ljubavi za Hrvatsku i njene građane. Neka stjecanje samostalnosti u opskrbi generičkim lijekovima bude jedan od dokaza te ljubavi.

Bio bi to zorni, opipljiv i plemeniti dokaz.

.
Koji bi, poput čina Jonasa Salka, ostao trajno upisan u povijest svjetske medicine.

.

Dražen Gorjanski

Dr. med.

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | Napišite komentar

Novi list 08.02.2016.

.

NL 08 02 2016

.

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | Napišite komentar

Magdalena Nardelli – “Globus” 05.02.2016.

Clipboard03

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | Napišite komentar

Novi list 30.01.2016.

Novi list 30 01 2016

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | Napišite komentar

Novi list 30.01.2016.

Nakić: Bolnice se vraćaju županijama; omogućit ćemo djelovanje hitne helikopterske medicinske službe

RAZGOVOR S NOVIM MINISTROM ZDRAVLJA

Novi ministar zdravlja najavljuje da će u svom mandatu pokušati povećati prihode od dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja, riješiti problem duga od 2,5 milijardi kuna, vratiti bolnice u sanaciji njihovim osnivačima, odrediti koji su dijagnostički postupci obvezni, a koji će ući u nadstandard koji će se morati nadoplatiti, izmijeniti model ugovaranja zdravstvene zaštite prema izvršenoj usluzi, reformirati javnu nabavu, riješiti problem strukovnog kolektivnog ugovora za liječnike, te omogućiti nastavak projekta hitne helikopterske medicinske službe uz oslonac na vlastite snage

.

Snimio Davor KOVAČEVIĆ
.

ZAGREB  Novi ministar zdravlja Dario Nakić u razgovoru za Hinu najavljuje da će u svom mandatu pokušati povećati prihode od dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja, riješiti problem duga od 2,5 milijardi kuna, vratiti bolnice u sanaciji njihovim osnivačima, odrediti koji su dijagnostički postupci obvezni, a koji će ući u nadstandard koji će se morati nadoplatiti, izmijeniti model ugovaranja zdravstvene zaštite prema izvršenoj usluzi, reformirati javnu nabavu, riješiti problem strukovnog kolektivnog ugovora za liječnike, te omogućiti nastavak projekta hitne helikopterske medicinske službe uz oslonac na vlastite snage.
Vlada je počela raditi na proračunu za ovu godinu, hoćete li se uspjeti izboriti da se ukupna sredstava od 22 milijarde kuna za zdravstveni sustav ne smanjuju, te ostaje li HZZO i dalje izvanproračunski fond?

Ja to svakako želim, mislim da bi bilo dobro da ostane na razini od lani ali, s obzirom da smo na granici prekomjernog deficita, mislim da će to biti teško. Kontaktirao sam s ministrom financija i mislim da će HZZO ostati izvan riznice, jer je to bio dobar potez, ali ćemo morati pronaći način za razvoj dopunskog i dodatnog osiguranja, koji će nam poslužiti prvenstveno za podizanje prihoda u osnovnom osiguranju. Treba vidjeti kakve su mogućnosti u korištenju EU fondova i zdravstvenom turizmu, no teško je očekivati da će se na toj razini prihodi moći povećati u ovoj godini. Stoga, na pitanje hoće li se mijenjati prava pacijenata odgovaram – da, mijenjat će se, nadam se na bolje, jer ako osiguramo više novaca za zdravstveni sustav moći ćemo kupiti novu opremu, a s povećanjem kvalitete pružit ćemo i bolju uslugu.

Zdravstveni proračun godinama trpi i zato što se ne podmiruju troškovi države za zdravstvenu zaštitu umirovljenika, nezaposlenih i dr. pa je lani uplaćeno 2,4 od ukupno od 4,8 milijardi. Kako riješiti taj problem?

To je dio o kojem ćemo morati razgovarati. O doprinosima nemamo što razgovarati jer se oni prikupljaju iz plaća, ali cilj nam treba biti da se zdravstveni sustav što manje financira iz Državne riznice i da ga pokušamo osposobiti da se on manje-više sam financira sa smanjenjem rashoda i povećanjem prihoda. Primjerice, imate pad prihoda u dopunskom osiguranju, a istodobno porast privatnih osiguravajućih kuća koje se bave dopunskim osiguranjem, stoga treba poraditi na prihodima HZZO-a od dopunskog osiguranja kako se ne bi dogodilo da nam privatni osiguravatelji uzmu zdraviju populaciju, a HZZO-u ostane bolesnija.

Hoćete li mijenjati sadašnju cijenu police dopunskog osiguranja od 70 kuna i na što konkretno mislite kada kažete da će se plaćati usluge koje ulaze u nadstandard ?

Polica dopunskog osiguranja zasad se neće mijenjati. Stručna liječnička društva će kroz smjernice odrediti koji su dijagnostički postupci obvezni za pojedinu dijagnozu, a koji ulaze u nadstandard i trebat će ih se nadoplatiti. To će se odnositi i na određena ortopedska pomagala. Na primjer, ako će netko htjeti kod operacije kuka ugraditi kuk od titana umjesto čeličnog kuka, morat će to nadoplatiti.

Obično s dolaskom novog ministra zdravlja uvijek govorimo o naslijeđenim dugovima i »kosturima iz ormara«, što vam je ostavio prethodnik?

Kod nas je uvijek običaj da kad preuzmete dužnost napadnete onoga koji je bio prije vas. Ja to neću napraviti i reći ću da me je bivši ministar Siniša Varga kod preuzimanja upozorio na nekoliko stvari. Zdravstveni je sustav nakon sanacije imao manjak od 2,8 milijardi kuna, lani je on smanjen za oko 300 milijuna kuna i sada iznosi oko 2,5 milijardi kuna. Taj je dug nastao stimuliranjem potrošnje u zdravstvu kroz novi način ugovaranja i plaćanja po izvršenoj usluzi. Neću kriviti nikoga, kakvo je realno stanje vidjet ćemo kada u HZZO stignu sva izvješća. Mislim da naš put nije nova sanacija sustava jer time nećemo dobiti ništa, a sve rupe iz kojih je curilo ostat će i dalje. Morat ćemo raditi na smanjenju duga da bi zdravstveni sustav bio financijski stabilan. Prva mjera gdje planiramo postići uštede bit će reforma hitne medicinske pomoći. U Objedinjene hitne bolničke prijeme (OHBP) oko 50 posto pacijenata dolazi bez uputnice, hitni pacijenti čiji je život ugrožen čekaju satima, a sve je to i dodatno financijsko opterećenje. Morat ćemo pronaći način za financijsko destimuliranje dolaska takvih pacijenata u OHBP jer oni trebaju, prije svega, otići svom liječniku obiteljske medicine ili u izvanbolničku hitnu. Zato sam i zatražio izvještaj o radu OHBP-a za prosinac i siječanj, da vidimo kolika je prosječna dužina čekanja i koliko se najduže čekalo na prijemu.

Najavili ste vraćanje bolnica u sanaciji njihovim osnivačima – županijama, hoćete li ih vraćati s novonastalim dugovima?

Bolnice su nakon sanacije stvorile novi dug od oko 1,5 milijardi kuna. Bez sumnje se županije neće složiti da im vratimo bolnice s dugovima, a država ih je uzela da bi sanirala dugove. Trebat će pronaći dobar način i razgovarati s osnivačima kako to riješiti. Cilj će nam biti da u idućem razdoblju te dugove vraćamo, a lokalna samouprava preuzme veću odgovornost nad poslovanjem tih bolnica. Sanacija je bila loš projekt jer su opet nastali novi dugovi. Žao mi je što se javnost nije snažnije digla kada se sanacijske upravitelje imenovalo bez natječaja, plana i programa rada. To je nedopustivo u demokratskom svijetu. Što se tiče imenovanja, imam namjeru otići korak dalje. Dosad su ravnatelje kliničkih ustanova kojima je osnivač država imenovali ministri, a ja mislim kako to treba ostati samo za jednu zdravstvenu ustanovu, koja će biti ustanova na nacionalnoj razini za provedbu najkompleksnijih oblika zdravstvene zaštite. Mislim da bi sve ostale kliničke ustanove trebalo prebaciti pod nadležnost lokalne samouprave.

U Zagrebu je jako puno takvih ustanova, mislite li da bi Grad bio zainteresiran za to s obzirom na golemo financijsko opterećenje?

Mislim da o tome treba razgovarati s Gradom. Ako imamo jednu državu, koliko treba biti u jednoj državi državnih ustanova? Jedna. I Sveti Duh je klinička bolnica pa je u vlasništvu Zagreba, a KBC Sestre milosrdnice i KB Dubrava ne mogu. Kako to? Sustav nije dobro postavljen.

Hoćete li mijenjati novi model ugovaranja zdravstvene zaštite prema izvršenoj usluzi, zahvaljujući kojem je 20 bolnica prošlu godinu završilo u plusu?

Mijenjat ćemo jer, kao što sam rekao, taj je model poticao isključivo potrošnju. Pritom se nećemo vraćati isključivo na model limita jer bi se na taj način ponovno destimuliralo ljude u sustavu, što nije dobro. Trenutno imamo 80 posto fiksno financiranje, a 20 posto varijabilno, ali mislim da ćemo taj dio smanjiti. Rockefeller je jednom rekao da je potražnja za svim što je besplatno neograničena, no zdravstvo nije besplatno. Cilj je da sa što manje pretraga i dodatnih zahvata dođete do dijagnoze i nakon toga izlječenja, a ne da radite sve, pa i nepotrebne pretrage samo da bi više fakturirali i tako došli do više novca.

Govoreći o promjenama u zdravstvu, premijer Orešković posebno je apostrofirao reformu javne nabave i povećanje efikasnosti administracije. Što to konkretno znači?

Kroz objedinjenu javnu nabavu napravljeni su dobri potezi jer su postignute niže cijene i to mislimo nastaviti u segmentu koji je bio dobar, a kod lijekova svakako. Kod nabave opreme pitanje je trebamo li imati centralizirani način nabave ili centralizirane referentne cijene. Skloniji sam ovom drugom, da kad nabavljate uređaj u Dubrovniku znate da se on nabavlja pod točno određenim uvjetima i da ga ne možete kupiti za 10 milijuna ako stoji 7,5 milijuna. Što se tiče administracije, u pojedinim ustanovama omjer zdravstvenog i nezdravstvenog osoblja je dobar, a u nekima nije. Također treba vidjeti je li u doba informatizacije moguće neke poslove raditi iz jednog mjesta za više ustanova, na razini županije ili regionalno. To je teško ostvariti jer nisu sve bolnice u jednakom stupnju informatizirane, ali prema tome treba ići.

Kakvo je vaše stajalište o odnosu javnog i privatnog zdravstva o čemu je u proteklom razdoblju bilo puno govora?

Mi ćemo brinuti o očuvanju javnog zdravstvenog sustava. Nemamo ništa protiv privatnih ustanova, one su nam konkurencija i poticaj za podizanje kvalitete jer se borimo za određeni dio tržišta. Mislim da pacijentima treba omogućiti, ako neki dijagnostički postupak ne mogu ostvariti u prihvatljivom vremenu u ustanovi u kojoj su prijavljeni na listi čekanja, da po istoj cijeni tu uslugu obave u drugoj bolnici, uključujući i privatnu ustanovu. Naime, do jučer se tvrdilo da je u zdravstvu sve savršeno i da su smanjenje liste čekanja, a treba samo uzeti telefon, nazvati pet bolnica i naručiti se na magnetsku rezonancu. Ljudi se u siječnju upisuju za pretragu u prosincu. Inzistirat ću da stručna liječnička društva izrade smjernice i postupnike o medicinski prihvatljivom vremenu čekanja na pretrage po pojedinim dijagnozama, te da one budu ključne kod lista čekanja.

Hoćete li nastaviti s provedbom Nacionalnog plana bolnica koji je jednoglasno podržan u Saboru?

Nevjerojatno je da je stranim stručnjacima plaćena izrada plana kad je nama samima bilo jasno što treba napraviti. Nećemo više nikome plaćati za to, već ćemo sami napraviti reorganizaciju bolničkog sustava koju planiramo za iduću godinu. U masterplanu ima dobrih ideja, poput funkcionalnog spajanja i razvoja dnevnih bolnica, ali ih treba razraditi i jasno definirati. Primjerice, da možemo razvijati dnevne bolnice i da sustav funkcionira moramo imati dobro razrađenu patronažnu službu. Funkcionalno spajanje bolnica ima smisla, ali na regionalnoj razini s nacionalnim centrom koji će biti iznad toga. Spajanje bolnica na maloj udaljenosti – da, ali tako da jedna razvija jedan segment, a druga neki drugih segment zdravstvene zaštite umjesto da imamo disperziju ljudi. I sustav palijativne skrbi imamo tek u naznakama pa ćemo ga morati redefinirati.

Kako ocjenjujete funkcioniranje primarne zaštite i treba li sustav koncesija uvesti na razini cijele djelatnosti?

Vratit ćemo primarnu zaštitu na njezino mjesto, da liječnici počnu doista raditi ono što im je u opisu njihova posla. U velikim gradovima liječnici zbog velikog broja pacijenata više administriraju nego što pregledavaju ljude. Sustav je građen tako da se pacijenta makne od obiteljskog liječnika, jer je sustav bijelih uputnica omogućio da dođete u hitni bolnički prijem i ne morate ići svom liječniku. Kad je riječ o koncesijama, ako sve ordinacije damo u koncesiju pitam tko će tada uzeti npr. ambulantu u Donjem Lapcu? Ti pacijenti nikada neće imati zdravstvenu zaštitu kao pacijenti u Zagrebu, Osijeku ili Zadru, ali hajdemo im pomoći da bar imaju što bolju. Liječnici odlaze u veće sredine i zato stopostotno koncesioniranje nije moguće, ali se može razgovarati treba li pri domovima zdravlja ostati 20, 30 ili 50 posto ordinacija.

Kako mislite s Hrvatskim liječničkim sindikatom (HLS) sklopiti strukovni kolektivni ugovor kada to ne dopušta Zakon o reprezentativnosti sindikata, koji predviđa sklapanje samo kolektivnih ugovora za djelatnosti?

Vidjeli ste kakve su reakcije javnosti na odlazak liječnika. Je li ih otišlo 300 ili 400 teško je reći jer je teško doći do realnih brojki. Moram razgovarati s HLS-om, uvažiti ga i moliti za razumijevanje jer teško da ćemo imati novca za povećanje plaća za 6 posto, ako se utvrdi da je u Hrvatskoj BDP-a u dva kvartala rastao dva posto. Treba mi njihovo razumijevanje i pomoć da stvorimo normalne uvjete za rad. Ne mislim da je to upereno protiv ikog drugog. Dio ljudi odlazi zbog egzistencijalnih razloga, ali veliki dio njih odlazi jer se ne mogu ostvariti u profesiji, zbog opterećenosti i nemogućnosti napredovanja. Brojni su u strahu od raznoraznih napada, od toga hoće li ih netko tužiti… Strukovni kolektivni ugovor ne mogu donijeti protivno zakonu, no zakone donosi Hrvaski sabor, a predlaže Vlada, pa nisu nešto što se ne može mijenjati. Razgovarat ću sa svim sindikatima, ali mislim da su profesije koje nose najveću težinu sustava liječnici, medicinske sestre i drugo zdravstveno osoblje.

Uoči imenovanja nove Vlade završio je pilot-projekt Hitne helikopterske medicinske služba, čije je ukidanje izazvalo reakcije javnosti. Hoćete li je ponovno uspostaviti?

Projekt pozdravljam kao ideju, ali pilot-projekt je bio manjkav te imao previše nelogičnosti da bih rekao: »Da, to je to«. Vidio sam ugovor i pročitao da ti helikopteri nisu mogli letjeti po lošem vremenu, da lete samo danju i mogu nositi samo pacijente koji su lakši od 95 kilograma, a Hrvatska je, na žalost, po stupnju debljine peta u Europi. Cijena ugovora za četiri mjeseca iznosila je više od 10 milijuna kuna, a jedan novi helikopter stoji 28 do 30 milijuna kuna. U godinu dana, koliko smo trebali platiti uslugu talijanskoj kompaniji, mogli smo kupiti jedan novi helikopter. Normalno je da najprije razgovaram s Ministarstvom obrane i Ministarstvom unutarnjih poslova da vidimo kakve su naše mogućnosti. Ne želim prejudicirati, ali dozvolite da pokušam nešto napraviti kako bi novac poreznih obveznika ostao u Hrvatskoj.

.

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | Napišite komentar

Riječki hospicij obilježio treću godišnjicu osnutka

.

U riječkom Hospiciju “Marija Kozulić“ obilježena je danas treća godišnjica njegova rada, te dvadeseta obljetnica postojanja Udruge „Nada“ koja okuplja žene operiranih grudi.

.
Riječki hospicij prva je (i još uvijek jedina …) ustanova palijativne zdravstvene skrbi u Republici Hrvatskoj.

Njegov osnivač je Caritas Riječke nadbiskupije, a suosnivači Grad Rijeka i Primorsko-goranska županija.

.
Na poziv ravnateljice Hospicija, s. Danijele Orbanić, svečanosti je prisustvovao i Predsjednik Nadzornog odbora Koordinacije Hrvatske Obiteljske Medicine Leonardo Bressan koji se, na zamolbu ravnateljice Hospicija koja je jasno podcrtala važnost obiteljskih doktora u skrbi najranjivijih skupina u zajednici kao temelja cjelokupne zdravstvene zaštite, nakon iste obratio prigodnim riječima svim uzvanicima i gostima, pri čemu je još jednom poručio da nema kvalitetnog razvoja zdravstvene zaštite bez slušanja savjeta obiteljske medicine te izrazio nadu da će se u vremenima koja nam predstoje, zdravstvena administracija (kako na državnoj pa tako i lokalnoj razini) više oslanjati na iskustva i znanje obiteljskih doktora u brizi za zdravlje zajednice.

Radio Rijeka: izjava nadbiskupa Devčića i ravnateljice Orbanić

.

e9cd6c1b45a6cd157508a2eecffc8863_gallery_lw

Nakon toga okupljenima su se obratili s prigodnim riječima i sanacijski upravitelj KBC Rijeka Davor Štimac, ravnatelj Doma zdravlja PGŽ Boris Ritoša, pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo PGŽ Đuija Malatestinić, Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel, ispred Lige za borbu protiv raka Ira Pavlović-Ružić te ispred Udruge “Nada” Katherine Trinajstić.

.
U daljnjem programu, svoja su znanja i iskustva s prisutnima podijelili i glavna sestra Doma zdravlja PGŽ Rozmari Tusić, predstavnica Hospicija u osnivanju u Puli Julijana Franinović Marković te Hospicija u Ljubljani Tatjana Fink a na kraju u ime domaćina  Marija Petković te nadbiskup Ivan Devčić.

.

.

DNEVNIK KANAL Ri

.

.

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | Napišite komentar

Novi list 27.01.2016.

Ministar Nakić obnavlja staru ideju: Sve izvan osnovnih zdravstvenih pregleda

će se – plaćati

.
ZDRAVSTVENA KOŠARICA

.

27. siječnja 2016 07:17

Napisao: Ljerka Bratonja Martinović

 

Ministar Nakić košaricu osnovnih zdravstvenih usluga uspoređuje s osiguranjem automobila: »Imate osnovno osiguranje koje pokriva osnovne stvari, a s ‘kaskom’ možete ugovoriti dodatne« 

ZAGREB  Košarica osnovnih zdravstvenih usluga, koja definira točno određeni opseg zdravstvenih usluga na koje pacijent ima pravo temeljem police osnovnog zdravstvenog osiguranja HZZO-a, jedan je od prvih poteza koje najavljuje novi ministar zdravlja Dario Nakić. Kad se definira košarica, u koju na primjer mogu ući pregledi kod liječnika opće medicine, specijalistički pregledi, dijagnostika, lijekovi, ugovarat će se usluge iznad osnovnog standarda i one će se posebno plaćati, bilo »u kešu«, bilo putem dodatnog osiguranja. Ministar tvrdi da će time pacijentima osigurati kompletnu i pravodobnu zdravstvenu zaštitu u svim krajevima Hrvatske, a sustavu dati dodatni izvor prihoda. Ovu su mjeru najavljivali mnogi Nakićevi prethodnici na Ksaveru, ali se u nepopularan potez nije upustio nijedan. Pacijent u hrvatskom zdravstvu danas ima pravo na sve usluge, a košarica znači da će pacijenti za usluge koje ona ne pokrije morati izdvojiti dodatni novac.

»Paketi usluga« 
– Ne smijemo dozvoliti da niti jedan jedini građanin na cijelom teritoriju Hrvatske ne može dobiti nešto što treba spadati u njegovo pravo na kompletnu zdravstvenu uslugu. Jedan od načina kako to izbjeći i povećati financiranje, jest osigurati i ugovoriti usluge koje su iznad standarda, koje ćete osigurati ili kroz dodatna osiguranja ili kroz mogućnost dodatnog plaćanja, da bi te novce utrošili u liječenje ljudi – argumentirao je svoj plan ministar Nakić za Novu TV.

Nizozemska ima knjigu osiguranja 
– Ne znam je li novi ministar svjestan koliki je to posao, ali moguće je da će on započeti definiranje košarice, a da će je donijeti tek vlada u idućem mandatu. Nizozemska, na primjer, ima čitavu knjigu svog osiguranja koja definira što je osnovno zdravstveno osiguranje, a što se i kako može dodatno ugovoriti. Pitanje je hoće li to ministar kompletirati u ovom mandatu, a pitanje je i hoće li dobiti konsenzus – upozorava Maja Vehovec s Ekonomskog instituta.
Što će biti u osnovnoj košarici, a što u nadstandardu nije pojasnio, pa se može zaključiti da će osnovno osiguranje pokrivati »kompletnu zdravstvenu uslugu«, ma što to značilo, a o tome hoće li u nadstandard ući kvalitetniji ugradbeni materijal, bolnički apartman ili možda i operacija preko reda, odlučivat će privatna osiguravajuća društva kroz svoje »pakete usluga«.

– Ne kažem da je to sasvim slično, ali kod osiguranja automobila imate osnovno osiguranje koje pokriva osnovne stvari, a s »kaskom« možete ugovoriti dodatne – usporedio je ministar. HZZO će, tvrdi, jamčiti da niti jedan pacijent zbog tog neće biti zakinut za zdravstvenu uslugu, a priče o zdravlju za bogate nemaju, kaže, opravdanja, jer se i danas bogati, ako hoće, mogu liječiti u Švicarskoj.

Zbog straha od rezanja postojećih prava, protiv utvrđivanja košarice osnovnih usluga odavno su se izjasnili u Udruzi hrvatskih pacijenata, čiji predsjednik Marijo Drlje to smatra nedopustivim.

– Ministar nije rekao misli li ukinuti dopunsko osiguranje, ili uz njega uvesti i dodatno. Ako je tako, bit će to protiv hrvatskog puka, a tri milijuna ljudi ostat će bez najkvalitetnije zdravstvene zaštite u trenutku potrebe. Ovakve najave bez detaljnog plana kod oboljelih stvaraju nesigurnost, a kod zdravih ubijaju svaku nadu da će kad obole dobiti zdravstvenu uslugu na načelima solidarnog javnog zdravstva – poručuje Drlje, koji je u prvom nastupu novog ministra doživio »više kao ministra financija, nego ministra zdravlja«.

Sindikat se protivi 
Protiv formiranja košarice izjašnjava se i Samostalni sindikat zdravstva, čija počasna predsjednica Spomenka Avberšek u tome vidi prikriveni kraj javnog zdravstva. »Teško da je ministar pod nadstandardom mislio samo na bolničku sobu s balkonom i TV-om. Koliko netko uplati preko polica, toliko će imati zdravstvenih usluga. Ne piše nam se dobro«, ocjenjuje Avberšek.

Obiteljski liječnici, međutim, već su tražili da se ograniči broj posjeta ordinacijama, da bi se riješili pacijenata koji ih nepotrebno opsjedaju.

– Za to smo da se konačno uvede reda u zdravstveni sustav, da svaki pacijent dobije potrebnu zdravstvenu zaštitu, a protiv zlouporaba onih koji misle da imaju pravo posjetiti liječnika kad god zažele i bez medicinskog razloga – kaže Ines Balint, predsjednica KoHOM-a. Prava pacijenata, smatra, treba normirati, a stručnim smjernicama definirati koje su pretrage potrebne ili nepotrebne za neko zdravstveno stanje. »Tako se pacijentima neće smanjiti skrb, a poštedit će ih se nepotrebnih pretraga i lijekova«, zaključuje Balint.

Za donošenje košarice, kakva postoji u većini europskih država, zalaže se i Maja Vehovec s Ekonomskog instituta. Kaže, međutim, da to ne smije biti administrativna odluka, te da se mora postići konsenzus svih interesnih skupina.

– Kod nas osnovno zdravstveno osiguranje pokriva sve, ali pitanje je dobijete li zaista ono na što imate pravo ako pregled čekate šest ili osam mjeseci – kaže Vehovec. Košarica usluga poželjna je, smatra, radi unošenja reda u sustav, ali će takva reforma, upozorava, biti puno teža i kompleksnija od mirovinske.

.

.
Članak je objavljen na: http://novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Ministar-Nakic-obnavlja-staru-ideju-Sve-izvan-osnovnih-zdravstvenih-pregleda-ce-se-placati

Copyright © 2009 Novilist.hr. Sva prava pridržana.

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | Napišite komentar

Dnevnik Kanal Ri 25.01.2016.

.

O mogućoj epidemiji gripe i cijepljenju …

.

.

.

Interesatno: nakon pada broja procijepljenih pao broj oboljelih ?

.

.

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | Napišite komentar

Slobodna Dalmacija 21.01.2016.

Stezanje remena je stezanje pacijenata

Predsjednik Vlade u “mandatarskom” razdoblju govoreći o proračunskim uštedama nerijetko spominje zdravstvo jer je to resor u kojem se vrti petina budžeta. No, jesu li uštede moguće u sustavu u kojem se doktrine, terapije i dijagnostika mijenjaju svaki dan, s rastom potrošnje iz godine u godinu? Odgovor je negativan osim ako se neće rezati prava građana. U suprotnom, sve ispod 22 milijarde kuna godišnje za zdravstvo vodi u gubitke.
Primjerice, lani je zdravstvo raspolagalo s 22,17 milijardi kuna, a i pokraj toga ostaju “tekući” dugovi od 2,5 milijardi kuna, dok su ukupna dugovanja veća od pet milijardi. Od tog ukupnog iznosa nešto više od dvije milijarde godišnje ide na razne naknade, za bolovanja ili porodiljne, pa za liječenje ostaje dvadesetak milijardi kuna. Može se reći da je moguće da u ovoj godini zdravstvo potroši milijardu kuna i da funkcionira s 21 milijardom, ali ne ginu novi dugovi.

Izbjegavanje bankrota

Osim toga, kako je HZZO izvanproračunski fond, bilo bi zanimljivo čuti kako će to zdravstvo namjenska sredstva “darovati” proračunu na ime štednje. Podsjetimo, ministar Rajko Ostojić je nakon smanjenja doprinosa za zdravstvo s 15 na 13 posto tvrdio da su tolike uštede moguće i da će sve biti u redu. Rezultat – 2,5 milijardi novih gubitaka. Srećom, doprinos iz plaća vraćen je na stare pozicije, a slijedila je sanacija zdravstva s više od pet milijardi kuna da se izbjegnu bankroti.

Nema uštede ni na snižavanju cijena usluga jer je i taj “film” iskušala Vlada na odlasku. Snižene su ionako niske cijene usluga za tridesetak posto, pa bolnice nisu imale ni za plaće.

Izlazak HZZO-a iz riznice ipak je barem djelomično popravio situaciju jer se konačno zna koliko, kad i iz kojeg izvora stižu kune u zdravstvenu blagajnu, ali i koliko se može trošiti. Tako je lani od doprinosa građana iz plaća prikupljeno 18,17 milijardi kuna, što je pet posto više nego 2014., a iz dopunskog osiguranja stiglo je još 1,6 milijardi kuna.

Državni je proračun za neosigurane osobe, zatvorenike, nezaposlene…, te na ime trošarina na cigarete trebao platiti 4,8 milijardi kuna. No, stigle su samo 2,4 milijarde, a ostatkom zdravstvenih kuna krpale su se proračunske rupe!?

Odlazak liječnika i medicinskih sestara u inozemstvo jedan je od prioriteta s kojima će se sresti novi ministar zdravlja. No, bude li imao imperativ štednje, ostat će po tom pitanju svezanih ruku. Loše opremljene bolnice bit će argument raznim lobijima da ponude svoje privatne usluge. To bi bilo pogubno.

Na teret obitelji

Naravno, takvi bi se uključivali samo u onaj dio zdravstva koji nema gubitaka, a državnim i lokalnim ustanovama ostavljali bi ono što se ne isplati. Primjerice, hitne stvari rado se ostavljaju javnom zdravstvu, baš kao i skupo liječenje raka. Samo za skupe lijekove lani je potrošeno 800 milijuna kuna pa je pravo pitanje zašto bi zdravstvo prepustilo privatnicima isplativo, a ostavilo sebi neisplativo.

Izdvajanje jedva sedam posto BDP-a za zdravstvo, odnosno 700 eura po stanovniku godišnje, od čega za liječenje tek nešto više od 400, traži domaćinsko ponašanje, ali prostora za štednju nema. U Hrvatskoj se u akutnim bolnicama liječi što se može, a onda sva briga za pacijenta pada na teret obitelji, koja snosi i troškove.
Prije razgovora o štednji novi će ministar morati staviti na papir sve nelogičnosti i činjenicu da je samo 11 posto uređaja u javnom sustavu mlađe od pet godina, što znači da je većina najčešće “u kvaru”, pa se liste čekanja režu “ugovorima s privatnicima”.

Oni manje upućeni vjerojatno smatraju da možemo još malo stegnuti zdravstveni remen, a da ne diramo prava, ali to je račun bez krčmara. No, prije nego što se posegne za rezovima prema pacijentima nužno je pomesti pred svojim vratima, a to znači bolju organizaciju i prekid lanca dugogodišnje sprege interesno organiziranih lobija koji nastoje zavući ruke u javni “med”.

No, sve to ne znači da zdravstvo u ovoj godini može funkcionirati s manje kuna nego u prošloj.

Zdravstvo u 2015. godini:

22,17 milijardi kuna – ukupni prihodi
2,4 milijarde iz proračuna (trebalo 4,8)
18,17 milijardi iz doprinosa
1,6 milijardi iz dopunskog osiguranja
7,2 posto izdvaja se iz BDP-a
719 eura izdvaja se godišnje po stanovniku
2440 kuna troši obitelj iz vlastitog džepa

Potrošnja

8,2 milijarde kuna – bolnice
800 milijuna – skupi lijekovi
800 milijuna – specijalističko liječenje
200 milijuna – primarna zdravstvena zaštita

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | Napišite komentar

Create a free website or blog at WordPress.com. The Adventure Journal Theme.

Prati

Get every new post delivered to your Inbox.

Pridruži se 36 drugih sljedbenika