SRETAN NACIONALNI DAN DOKTORA !!

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | Napišite komentar

Večernji list 22.02.2017.

NEODLUČNI MINISTAR ZDRAVLJA

10 problema koje Kujundžić još nije ni pokušao riješiti

Prije točno četiri mjeseca ministar Kujundžić kao prvi potez najavio je žurnu analizu stanja u bolnicama, rezultata još nema

10 problema koje Kujundžić još nije ni pokušao riješiti

.

Ministar zdravstva prof.dr.sc. Milan Kujundžić učinio je ono što rijetko kojem članu Vlade pođe za rukom – ujedinio oporbu i poziciju. I jedni i drugi, naime, još uvijek čekaju – njegov prvi potez. “Analiza” i “nema žurnih rješenja” izrazi su koje najčešće koristi u odgovorima na pitanja, ali polako takve izjave ministra postaju sloganima. Prije četiri mjeseca, baš na 22. listopada, ministar Kujundžić kao prvi potez najavio nam je žurnu analizu stanja u bolnicama. Rezultat te analize još ne znamo. Najavljena je analiza zapošljavanja medicinskog i nemedicinskog osoblja u bolnicama – rezultat također nepoznat. Kad se potegnulo pitanje Imunološkog zavoda, najavio je “dodatne analize” koje će pokazati treba li ulagati ili tražiti partnera. Prošao je “medeni mjesec”, “prvih sto dana” ili kakogod nazivali time out koji je pristojno dati da se preuzme neki sustav i pokažu naznake politike nekog ministra. Jedino što je dosad ministar napravio od početka mandata jest izmjena pravilnika o specijalizacijama. Opet bez obiteljskih liječnika.

Ne odlaze samo zbog novca

I liječnici koji u džepu imaju iskaznicu HDZ-a također će neslužbeno grmiti na takvo nečinjenje. Službeno s takvim stavom neće nitko istupiti jer bi to bio rad protiv vlastite stranke. Kako kaže jedan od njih – jedini dopis koji je bolnica dobila iz Ministarstva u ovom mandatu jest da skrate posjete za vrijeme gripe…

A iste te bolnice, prema neslužbenim podacima, svaki mjesec generiraju oko 150milijuna kuna novih dugova. Prema podatku iz HZZO-a jučer je na listu čekanja upisano 704.007 pacijenata. U splitskoj bolnici, objavili smo neki dan, ukinuta je pretraga magnetskom rezonancom svima osim pedijatrijskoj djeci i oboljelima od demijelinizacijskih bolesti.

Jasno da nije ministar Kujundžić stvorio ni liste čekanja ni dugove, no njegova je pozicija ključna i jedina koja o svemu tomu može i mora donijeti odluku.

Izostanak ikakve inicijative i paušalno javno ocjenjivanje zdravstvenog sustavadobrim bez ikakvih djela scenarij je na koji je i koalicijski partner Most počeo pokazivati iritaciju. U nedavnom razgovoru za Večernji list, dr. Ines Strenja Linićotvoreno je rekla da ne zna koji je plan ministra zdravstva, ali i da su dosad imali samo jedan sastanak na njezinu inicijativu.

– Kroz saborski Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku pokrenut ćemo otvaranje i promjene određenih zakona. Pokretat ćemo inicijative, a u trećem mjesecu organiziramo tematsku sjednicu o položaju liječnika u Hrvatskoj gdje će se moći čuti kako novac nije prvenstveni razlog odlasku liječnika, nego sve drugo što definira njihov status – kaže dr. Strenja Linić, predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku. Potpredsjednik istog tog odbora bivši je SDP-ov ministar zdravlja prim. Siniša Varga koji smatra da ako ministar Kujundžić napokon ne povuče prve poteze i ne naznači smjer u kojem planira voditi zdravstvo, da onda zapravo nema ideju niti zna što s tim sustavom.

Ni nagrade ni sankcije

– Ili vjeruje da je sve u redu. Ponekad je u takvim situacijama bolje da se i ne radi ništa nego da se radi šteta. Onda se postavlja pitanje odabira osobe koja će voditi sustav. Poučeni iskustvom, naročito u kršenju HDZ-ova predizbornog obećanja o osiguranju dosta novca za zdravstvo još su jednom dokazali da ih zdravstvo baš i ne zanima – komentira Varga za čijeg je mandata aktualizirano pitanje odlaska liječnika. Danas podaci govore kako ih je otad otišlo dvaput više. Spajanje odjela bolnica kao gotov dokument javno je predstavio bivši HDZ-ov ministar zdravstva dr. Dario Nakić. Ipak, opet se najavljuje analiza i spajanje do kraja godine.

Učinak rada liječnika pak je tema još od predizborne kampanje, ali dosad nije donesena nikakva mjera kako će se mjeriti taj rad, nagrađivati odnosno sankcionirati.

Nema ni jedne mjere koja bi liječnike zadržala u Hrvatskoj

1. Nijedan prijedlog zakonskih izmjena ključnih zdravstvenih dokumenata

2. Rastu liste čekanja, s jučerašnjim datumom upisano je na listu 704.007 pacijenata

3. Bolnice, neslužben je podatak, mjesečno stvaraju novih 150 milijuna kuna duga

4. Izmijenjena su upravna vijeća bolnica, ravnatelji nisu mijenjani

5. Reforma bolničkog sustava – najavljena analiza i spajanje odjela do kraja godine

6. Analiza zapošljavanja medicinskog i nemedicinskog kadra – nepoznat rezultat

7. Nijedna najavljena mjera za zadržavanje kadra u sustavu zdravstva

8. Mjerenje učinka rada liječnika konstantno je tema, ali bez konkretnog poteza

9. Bez rješenja je i primarna zdravstvena zaštita i manjak pedijatara

10. U vezi s porezom na šećer i slatkiše ministar je najavio – analizu

.

.

.

.

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | 1 komentar

Dnevnik NovaTV 16.02.2017.

.

.

.

.

.

.

 

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | Napišite komentar

HTV Tema dana – 11.02.2017.

.

.

.

.

.

.

 

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | Napišite komentar

Dnevnik NovaTV 09.02.2017.

.

.

.

.

.

.

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | Napišite komentar

RTL Direkt 08.02.2017.

.

.

.

.

.

.

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | Napišite komentar

Večernji list 04.02.2017.

Kaos oko bolovanja: HZZO da upute, kontrolori ih ruše

Ravnatelj HZZO-a Fedor Dorčić kaže da su uočili određene tehničke teškoće koje će u najkraćem roku riješiti i uskladiti

Bolovanje

AUTOR:
Romana Kovačević Barišić

Odlučivanje liječnika o bolovanju pacijenta ugroženo je mnoštvom nejasnih i međusobno proturječnih pravilnika, naputaka, dopisa, obrazloženja koja liječnike dovodi u pravnu i financijsku nesigurnost. Nedavno su na to HZZO upozorili obiteljski liječnici i ginekolozi iz Koordinacije hrvatske obiteljske medicine(KoHom) nakon što su u nizu situacija bili na meti pacijenata, ljutih jer su im iz računovodstava tvrtki u kojima rade vraćali hranarinske doznake tvrdeći da ih doktor nije dobro ispunio.

Novi napuci o načinu vođenja bolovanja, tvrde u KoHom-u, nekad i ne dođu do njih već za njih doznaju od HZZO-ovih kontrolora po područnim uredima.

Nema šifre bolesti

– Različite su upute koje dobivamo od lokalnih kontrolora HZZO-a prilikom usmenog savjetovanja ili kod kontrole u ordinaciji. Unutar samog područnog ureda HZZO-a razlikuju se upute pojedinih kontrolora te tumačenja službi koje “obrađuju” bolovanje, tj. administratora iz obračuna naknade plaće. Različite upute dobivamo od izvanrednih kontrolora bolovanja, za bolovanja koja smo vodili prema uputama lokalnih kontrolora, čak nas i kažnjavaju! – nabraja ljutito dr. Vikica Krolo, šefica KoHom-a.

Na doznakama, naime, zbog zaštite pacijenta nema šifre bolesti pa ako se dvije bolesti nadovežu pacijentu jedna nakon druge i za obje ide na bolovanje, poslodavcu to predstavlja problem u knjiženju.

– Npr., pacijent ima gripu i zbog nje je na bolovanju od ponedjeljka do petka, kada mu zaključujem bolovanje. No u nedjelju slomi nogu. Otvaram mu u ponedjeljak opet bolovanje, a sve tretiram kao neprekinuto bolovanje od prethodnog ponedjeljka. Međutim, poslodavac mjeri drugačije, njemu subota i nedjelja predstavljaju dva dana prekida bolovanja i za njega su to dva bolovanja s prekidom. Zbog takvih stvari nas opominju i kažnjavaju.

Administrativne zavrzlame

Ili, kad netko mora na bolovanje zbog ozljede na radu, zapravo mu moram, ispalo je, otvoriti bolovanje kao da je od nečeg bolestan, sve dok HZZO ne prizna da je zaista riječ o ozljedi na radu. Toliko je tih administrativnih zavrzlama koje stvarno ne bi trebale biti stvar liječnika, ali nepotrebno gubimo vrijeme proučavajući knjigovodstvo i računovodstvo umjesto da se bavimo medicinom – objašnjava dr. Ines Balint.

Od HZZO-a očekuju da pojednostavni način vođenja bolovanja i da im omoguće jasno reguliran rad, da propise uskladi s informatičkim mogućnostima, a sve dvojbene stavke raspravi sa strukom te da donese jednoznačne upute koje će biti jasne svim pacijentima, poslodavcima, liječnicima i informatičkim kućama i da te upute budu svima dostupne.

Ravnatelj HZZO-a dr. Fedor Dočić kaže da su nakon provjere predstavki KoHom-a doista uočili određene tehničke poteškoće i nesukladnosti između informatičke službe HZZO-a i operativnih programa firmi koje pružaju podršku ordinacijama. – To ćemo što hitnije uskladiti – ističe Dorčić.

Do 42. dana bolovanja naknadu plaća poslodavac

Naknadu plaće za trajanja bolovanja isplaćuje poslodavac iz svojih sredstava za prva 42 dana privremene nesposobnosti za rad, odnosno prvih sedam dana za invalida rada. Pravilnikom o radu pojedini poslodavac propisuje te iznose, ali oni ne smiju biti niži od 70 % osnovice za plaću. Od 43. danaprivremene nesposobnosti za rad, naknada plaće tereti sredstva HZZO-a i iznosi 70 % od osnovice za naknadu plaće, s tim da najviši mjesečni iznos ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 4257,28 kuna.

Za bolovanja u slučaju njege djeteta ili supružnika također naknada iznosi 70 % osnovice i najviše 4257 kuna, osim ako je dijete u dobi do tri godine – tada je 100 % osnovice, a to znači opet maksimalno 4257 kn. U slučaju bolesti i komplikacija u vezi s trudnoćom naknada je 100 % osnovice, dok se za rodiljni dopust i priznatu ozljedu na radu isplaćuje nelimitirana 100-postotna naknada, odnosno puna plaća.

.

.

.

.

 

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | Napišite komentar

Poslovni Dnevnik 31.01.2017.

Domovi zdravlja ne žele ulagati u prostor iznajmljen privatnicima

Neke od ordinacija nije moguće uskladiti s pravilnikom koji regulira njihov rad /FOTOLIA

Neke od ordinacija nije moguće uskladiti s pravilnikom koji regulira njihov rad /FOTOLIA

Saša Paparella

.

Poslovni prostori iznajmljeni za ordinacije redom su loše održavani i neadekvatni, iako se za neke od njih dosad prihodovalo i po 40.000 eura.

U primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ) u Hrvatskoj djeluje 4894 liječnika poslodavaca u ugovornom odnosu.

Najviše ih je u općoj-obiteljskoj medicini (2346), potom u djelatnosti dentalne zdravstvene zaštite (1983), te zdravstvene zaštite djece (284) i žena (281). “Glavni problemi s kojima se susreću liječnici poslodavci u ugovornom odnosu posljedica su dugogodišnje marginalizacije PZZ-a, što se očituje u lošim uvjetima rada, preopterećenosti liječnika administrativnim poslovima i prevelikom brojem osiguranika o kojima skrbi jedan liječnik. Također, problem je i nedorečen status koncesionara kao privatnog zdravstvenog djelatnika”, govori Damir Biloglav, predsjednik HUP – Udruge liječnika poslodavaca u ugovornom odnosu.

Neadekvatni prostori
“Poslovni prostori u kojima funkcioniraju naše ordinacije uglavnom su neadekvatni i loše održavani. U pravilu su u vlasništvu domova zdravlja koje smo mi ugovorni liječnici silom zakona, od 1997. dobili u najam u zatečenom stanju. Neke su primjereno uređene i opremljene, neke se mogu urediti, ali ima i onih koje bi trebalo napustiti i zamijeniti ih prikladnijima. Mnogi od tih prostora ne udovoljavaju pravilniku koji normira prostor i opremu, a kod nekih niti ne postoji mogućnost da se dovedu u sklad s pravilnikom. U neke ordinacije već 20 godina nadležni dom zdravlja nije uložio niti jednu kunu, iako je s osnove najma uprihodovao po 40.000 eura”, kaže Biloglav. Napominje da ne postoji jedinstveno rješenje tog problema, jer je različita situacija od slučaja do slučaja.

Prodaja koncesionarima? 
“Jedan dio tih ordinacija mogao bi se prenijeti u vlasništvo ili suvlasništvo koncesionara, a osnova za stjecanja vlasništva bi bilo dosadašnje plaćanje najma. Novi vlasnik, odnosno suvlasnik prilikom odlaska u mirovinu ordinaciju mogao bi prodati za neki dogovoreni iznos, a nasljednik tijekom svoga radnog vijeka uložena sredstva vraća tako što ne plaća najam domu zdravlja”, predlaže naš sugovornik. Dodaje kako pojedine ordinacije nisu u vlasništvu domova zdravlja, neke se nalaze u zaštićenim spomenicima kulture ili su u vlasništvu druge pravne ili fizičke osobe, a takve bi prostore trebalo otkupiti od vlasnika, odnosno zamijeniti  ih s drugim prostorima.

Nadalje, zatečena medicinsko-tehnička sredstva i inventar već su u trenutku početka zakupa mahom bila dotrajala, uglavnom se nisu zanavljala od strane domova zdravlja novcem od najamnine, već ih plaćaju ugovorni liječnici. “Mi koncesionari voljni smo ulagati u opremu, ali uz uvjet da postoji dugoročna sigurnost ulaganja, koje se mora barem amortizirati. Osim toga, neophodno je rasterećenje dosadašnjim obvezama. Liječnici su preopterećeni velikim brojem osiguranika, za postizanje europskog prosjeka nedostaju stotine liječnika. Samo u obiteljskoj medicini nedostaje ih 400 do 500, a tijekom narednih pet godina još toliko će otići u  mirovinu.

Problem u svakodnevnom funkcioniranju je pretjerana administracija koja nas dodatno udaljava od naših pacijenata jer svakodnevno gubimo vrijeme ispisujući kojekave potvrde i uvjerenja”, kaže Biloglav, te ističe još jedan  problem.  “Govori se kako koncesionare treba vratiti u sustav doma zdravlja, što je suluda ideja ako se uzmu u obzir pokazatelji HZZO-a po kojima su koncesionari daleko  učinkovitiji od svojih kolega u domovima zdravlja. Ne postoji niti jedan argument koji opravdava postojanje domova zdravlja. Umjesto da ih ukinemo, moramo slušati ideje o njihovu jačanju, iako im je jedini smisao zaštita interesa male skupine koji dobro žive od tuđega rada”, zaključuje Biloglav.

.

biloglav

.

.

.

.

 

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | 1 komentar

Izjava tjedna !

.

Ministar zdravstva na RTL:

.

.

.

.

.

.

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | Napišite komentar

Vijesti RTL 29.01.2017.

.

.

.

.

.

.

.

Categories: OBAVIJESTI LIJEČNICIMA | Napišite komentar

Napravi besplatnu web stranicu ili blog na WordPress.com.